DOKUMENTI I AKTI
DOKUMENTI
17.12.2021.
31.07.2020.
31.07.2019.
22.07.2019.
PRAVILNICI
PRAVILNICI O RUKOVANJU OPASNIM TVARIMA i posebnim mjerama
Temeljem članka 52. točke 5. Statuta Lučke uprave Pula i čl. 176. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama („Narodne novine” 51/05: 127/10; 34/13; 88/13; 79/15 i 53/16) a u svezi s člankom 15. istog Pravilnika, Upravno vijeće Lučke uprave Pula dana _________2017. godine donijelo je:
PRAVILNIK
O ODREĐIVANJU KLASE I KOLIČINE OPASNIH TVARI KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI, ODNOSNO S KOJIMA BROD MOŽE UPLOVITI I MJESTA NA KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI OPASNIM TVARIMA NA LUČKOM PODRUČJU POD UPRAVLJANJEM LUČKE UPRAVE PULA
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se klase i količine opasnih tvari kojima se može rukovati u lukama, odnosno s kojima brod može uploviti u luku, te mjesta u lukama na kojima se može rukovati opasnim tvarima na lučkom području pod upravljanjem Lučke uprave Pula (u daljnjem tekstu: Pravilnik)
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju značenja:
Lučka uprava Pula je pravna osoba koja upravlja slijedećim lukama otvorenim za javni promet: Peroj, Fažana, Pula, Bunarina, Banjole, Polje, Runke, Medulin, Ližnjan, Krnica
Ministarstvo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture;
ovlaštenik koncesije je pravna ili fizička osoba koja je temeljem ugovora o koncesiji ovlaštena obavljati gospodarsku djelatnost rukovanja opasnim tvarima u luci;
vozilo je svako kopneno prijevozno sredstvo uključujući i posebno vozilo za rukovanje opasnim tvarima na brodu;
stručna osoba je osoba koja je stručno osposobljena za rukovanje opasnim tvarima i koja je kao takva određena od pravne osobe registrirana za djelatnost rukovanja opasnim tvarima i posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za rad s opasnim teretima;
benzinska postaja je koljenasti gat za opskrbu plovila gorivom na lučkom području luke Pula.
Članak 3.
Ovlaštenici koncesije i korisnici lučkog područja, ako na bilo koji način rukuju opasnim tvarima iz članka 7. ovog Pravilnika, dužni su postupati u skladu sa:
Pravilnikom o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama („Narodne novine” broj 51/05: 127/10; 34/13; 88/13; 79/15 i 53/16) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima),
– Pravilnikom o redu u luci i uvjetima korištenja luke Pula
Međunarodnim pomorskim kodeksom o opasnom teretu (IMDG Code) s Dodatkom, Međunarodnim uputama za sigurnost na tankerima za ulja i terminalima (International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals),
Uputama (IMDG Code, IMSBC Code, MFAG i EMS) koje opisuju sve bitne postupke za prijevoz i nezgode u svezi tereta kojim se rukuje, i njima propisana sredstva prve pomoći,
Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja mora s brodova 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978 (u daljnjem tekstu: (MARPOL 73/78),
Međunarodnim kodeksom za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju iz 1971. i 1983. godine (IBC Code 1971, 1983),
Međunarodnim pomorskim kodeksom za krute rasute terete IMSBC Code, 2008), Međunarodnim kodeksom za sigurno ukrcavanje i iskrcavanje brodova za prijevoz rasutih tereta (BLU Code, 1998)
Uredbom (EZ) broj 1013/2016 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada.
Članak 4.
Lučka uprava Pula dužna je upoznati sve korisnike lučkog područja s odredbama ovog Pravilnika.
Članak 5.
Nadzor nad provedbom odredbi iz ovog Pravilnika koje primjenjuju korisnici lučkog područja i ovlaštenici koncesija obavljaju ovlaštene stručne osobe Lučke uprave Pula, inspektori Lučke kapetanije Pula i drugih nadležnih tijela.
II. KLASE OPASNIH TVARI KAKO SU DEFINIRANE IMDG CODOM
Članak 6.
Opasne tvari prema IMDG Code su svrstane u sljedeće klase:
Klasa 1. eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima krute su i tekuće kemijske tvari koje imaju svojstvo da pod pogodnim vanjskim djelovanjem (udar, trenje ili toplina), eksplozivnim kemijskim razlaganjem oslobađaju plinove i energiju u obliku topline;
Klasa 2. stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi tvari su koje imaju kritičnu temperaturu nižu od 50 stupnjeva Celzija ili na 50 stupnjeva Celzija i tlak pare viši od 300 kPa (3 bara);
Klasa 3. zapaljive tekućine su tekućine ili smjese tekućina koje na temperaturi od 50 stupnjeva Celzija imaju tlak pare niži od 300 kPa (3 bara), a plamište niže od 100 stupnjeva Celzija;
Klasa 4.1. zapaljive krute tvari jesu one koje se, kada su u suhom stanju mogu zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom (sumpor, celuloid, nitroceluloza, crveni fosfor dr.) ali nisu sklone samozapaljenju;
Klasa 4.2. samozapaljive tvari su tvari koje se pale u dodiru s zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari (bijeli i žuti fosfor, cinkovi alkili, otpaci, nitrocelulozni filmovi, sirovi pamuk, rabljene krpe i drugo);
Klasa 4.3. tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom su one tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove koji se pale u dodiru s plamenom i iskrom (natrij, kalcij, kalcijev karbid, alkalni salicidi i dr.);
Klasa 5.1. oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pri tom mogu uzrokovati vatru (kloriti, perklorati, amonijnitrati, vodena otopina vodikova peroksida, peroksid alkalnih metala i njihove smjese i dr.);
Klasa 5.2. organski peroksidi organske su tvari s višim stupnjem oksidacije koje mogu izazvati štetne posljedice za zdravlje ili život ljudi ili oštećenje materijalnih dobara, a manje su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzena u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno trenje;
Klasa 6.1. otrovi su tvari sintetičkog, biološkog ili prirodnog porijekla i preparati proizvedeni od tih tvari, koji uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili štetno djelovati na životnu okolinu;
Klasa 6.2. zagađujuće i infektivne tvari su one koje šire neugodan miris ili sadrže mikroorganizme ili njihove toksine za koje se zna da mogu izazvati zarazne bolesti ljudi i životinja (svježa nesoljena ili usoljena koža, otpaci, iznutrice, žlijezde, fekalije i dr.);
Klasa 7. radioaktivne tvari su one čija specifična aktivnost premašuje 74 bekerela (0,002 mikrokirija) po gramu;
Klasa 8. korozivne (nagrizajuće) su one tvari koje u dodiru s drugim tvarima i živim organizmima izazivaju njihovo oštećenje ili uništenje (sulfatna kiselina, nitratna kiselina, brom, mravlja kiselina, natrijev hidroksid i dr.).
Klasa 9. ostale opasne tvari i predmeti tvari su koje za vrijeme prijevoza predstavljaju opasnost za sudionike prometa, pučanstvo i okoliš, a ne mogu se svrstati u klase od 1 do 8 (azbest, suhi led, magnetni materijali i si.).
Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari i otpad ako imaju svojstva tih tvari.
III. KLASE I KOLIČINE OPASNIH TVARI S KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI NA LUČKOM PODRUČJU
Članak 7.
Klase i količine opasnih tvari s kojima se može rukovati u luci, odnosno s kojima brod može uploviti u luku su:
KLASA NAZIV KOLIČINE
Klasa 1 eksplozivi 200 tona
Klasa 2 plinovi pod tlakom,ukapljeni
ili otopljeni pod tlakom 200 tona
Klasa 3 zapaljive tekućine 2500 tona
Klasa 4.1 zapaljive krute tvari 10000 tona
Klasa 4.2 tvari podložne samozapaljenju 10000 tona
Klasa 4.3 tvari koje u dodiru s vodom
razvijaju zapaljive plinove 200 tona
Klasa 5.1 oksidirajuće tvari 5000 tona
Klasa 5.2 organski peroksidi 200 tona
Klasa 6.1 otrovne tvari 500 tona
Klasa 6.2 zagađujuće i infektivne tvari 300 tona
Klasa 7 radioaktivne tvari – brutto 10 tona
Klasa 8 korozivne 1000 tona
Zabranjeno je uskladištavanje opasnih tvari u luci, već se tim tvarima može rukovati samo u direktnoj manipulaciji.
IV. MJESTA NA LUČKOM PODRUČJU NA KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI OPASNIM TVARIMA
Članak 8.
Mjesto rukovanja svim opasnim tvarima iz članka 7. ovog Pravilnika na području pod upravljanjem Lučke uprave Pula jest gat Čađavica (Molo carbone).
Članak 9.
Mjesta rukovanja opasnim tvarima Klase 3., odnosno samo pogonskim gorivom plovila i dizelskim gorivom, na području pod upravljanjem Lučke uprave Pula jesu :
luka Pula – gat Čađavica (Molo carbone) za opskrbu brodova pogonskim gorivom;
luka Pula – koljenasti gat (benzinska postaja) opskrba ploviila pogonskim gorivom;
luka Pula – servisni plato- južna i jugozapadna obala za obskrbu pogonskim gorivom brodova u linijskom prijevozu putnika
luka Fažana – do rampe, na korijenu lukobrana, iza kućice za potrebe opskrbe JUNP Brijuni;
Sastavni dio ovog Pravilnika su dijagrami i karte s točno označenim mjestima za rukovanje opasnim tvarima na lučkom području Lučke uprave Pula.
Članak 10.
Temeljem članka 4. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, Lučka uprava Pula donijela je Pravilnik kojim se određuju posebne sigurnosne, zaštitne i druge mjere kod rukovanja opasnim tvarima na lučkom području Lučke uprave Pula.
Lučka uprava Pula dužna je sve koncesionare i korisnike luka koji rukuju opasnim tvarima upoznati s odredbama Pravilnika iz stavka 1.ovog članka.
Članak 11.
Ovaj Pravilnik donosi Lučka uprava Pula uz suglasnost Ministarstva nadležnog za pomorstvo, Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, Ministarstva nadležnog za zdravstvo i Ministarstva nadležnog za okoliš.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku za njegovo donošenje.
Članak 12.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o određivanju klase i količine opasnih tvari kojima se može rukovati u luci, odnosno s kojima brod može ući u luku i mjesta u luci Pula na kojima će se rukovati takvim tvarima od 17.02.2006.
Članak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Lučke uprave Pula.
Objavljen dana: __________________2017. god.
Stupio na snagu dana: _____________________2017. god.
________________________
M.P.
Temeljem članka 4. u svezi članka 176. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama («Narodne novine» broj 51/05.), te temeljem članka 52. točka 5. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula na svojoj 01/06. sjednici održanoj 08.02.2006.g. donijelo je
PRAVILNIK O MJERAMA KOJE MORAJU PODUZETI LUČKA UPRAVA PULA I KORISNICI KONCESIJE DA BI MOGLI RUKOVATI OPASNIM TVARIMA NA LUČKOM PODRUČJU LUKE PULA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju mjere koje moraju poduzeti Lučka uprava Pula i korisnik koncesije da bi korisnik koncesije mogao pristupiti rukovanju s opasnim tvarima.
Članak 2.
Opasnim tvarima u smislu ovog Pravilnika se smatra svaka tvar koja je zbog njenih posebnih osobina kao takva određena Zakonom o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» broj 97/93.), odredbama Međunarodne konvencije za zaštitu ljudskog života na moru (Solas 1974.) i Kodeksom opasnih tvari Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Članak 3.
Rukovanje opasnim tvarima obuhvaća: ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj iz brod ili vozila, smještaj opasnih tvari na brodu iako se njima ne manipulira već su u tranzitu, uskladištenje, podizanje iz skladišta i prijevoz opasnih tvari na području luke.
Opasne tvari se dijele na:
Klasa 1. – eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima krute su i tekuće kemijske tvari koje imaju svojstvo da, pod pogodnim vanjskim djelovanjem (udar, trenje ili toplina), eksplozivnim kemijskim razlaganjem oslobađaju plinove i energiju u obliku topline;
Klasa 2. – stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi, tvari su koje imaju kritičnu temperaturu nižu od 50 stupnjeva Celzija ili na 50 stupnjeva Celzija i tlak pare viši od 300 kPa (3 bara);
Klasa 3. – zapaljive tekućine su tekućine ili smjese tekućina koje na temperaturi od 50 stupnjeva Celzija imaju tlak pare niži od 300 kPa (3 bara), a plamište niže od 100 stupnjeva Celzija;
Klasa 4.1 – zapaljive krute tvari jesu one koje se, kada su u suhom stanju mogu zapaliti u dodiru s plamenim ili iskrom (sumpor, celuloid, nitroceluloza, crveni fosfor i dr.) ali nisu sklone samozapaljenju;
Klase 4.2 – samozapaljive tvari su tvari koje se pale u dodiru sa zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari (bijeli i žuti fosfor, cinkovi alkili, otpaci, nitrocelulozni filmovi, sirovi pamuk, rabljene krpe i drugo);
Klasa 4.3 – tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom su one tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove koji se pale u odiru s plamenom i iskrom (natrij, kalcij, kalcijev karbid, alkalni salicidi i dr.);
Klasa 5.1 – oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pri tom mogu uzrokovati vatru (kloriti, perklorati, vodena otopina vodikova peroksida, peroksid alkalnih metala i njihove smjese i dr.);
Klasa 5.2 – organski peroksidi organske su tvari s višim stupnjem oksidacije koje mogu izazvati štetne posljedice za zdravlje ili život ljudi i oštećenje materijalnih dobara, a manje su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzena u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno trenje;
Klasa 6.1 – otrovi su tvari sintetičkog, biološkog ili prirodnog porijekla i preparati proizvedeni od tih tvari, koji uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili štetno djelovati na životnu okolinu;
Klasa 6.2 – zagađujuće i infektivne tvari su one koje šire neugodan miris ili sadrže mikroorganizme ili njihove toksine za koje se zna da mogu izazvati zarazne bolesti ljudi i životinja (svježa nesoljena ili usoljena koža, otpaci, iznutrice, žlijezde, fekalije i dr.);
Klasa 7 – radioaktivne tvari su one tvari čija specifična aktivnost premašuje 74 bekerela (0,002 mikrokirija) po gramu;
Klasa 8. – korozivne (nagrizajuće) su one tvari koje u dodiru s drugim tvarima i živim organizmima izazivaju njihovo oštećenje ili uništenje (sulfatna kiselina, nitratna kiselina, brom, mravlja kiselina, natrijev hidroksid i dr.).
Klasa 9. – ostale opasne tvari i predmeti tvari su koje za vrijeme prijevoza predstavljaju opasnost za sudionike prometa, pučanstvo i okoliš, a ne mogu se svrstati u klase od 1 do 8 (azbest, suhi led, magnetni materijali i sl.).
Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari i otpadi ako imaju svojstva tih tvari.
Članak 4.
Lučka uprava će pribaviti potrebne suglasnosti za rukovanje opasnim tvarima na lučkom području od nadležnih državnih tijela kako je to propisano člancima 15. i 53. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama («Narodne novine» broj 51/05.), člankom 83. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama («Narodne novine» broj 158/03) i člankom 20. Zakona o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» broj 97/93).
Članak 5.
Ovlaštenici koncesije i korisnici zone ako na bilo koji način rukuju opasnim tvarima iz članka 3. ovog Pravilnika na lučkom području, dužni su poduzeti slijedeće:
Napraviti interni akt kojim će odrediti posebne sigurnosne zaštitne i druge mjere, način i opseg primjene općih i posebnih propisa koji se odnose na proizvodnju, promet, korištenje i skladištenje te uništavanje opasnih tvari;
Aktom iz točke 1. ovog članka odrediti svoju službu koja će trajno obavljati nadzor nad provođenjem utvrđenih sigurnosnih odnosno zaštitnih i drugih mjera, kao i način obavještavanja nadležnih tijela i određenih službi u slučaju opasnosti;
Organizirati poslove rukovanja opasnim tvarima na propisani način;
Članak 6.
Nadzor nad odredbama ovog Pravilnika obavljat će služba nadzora rukovanja opasnim tvarima Lučke uprave Pula.
Članak 7.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku za njegovo donošenje.
Članak 8.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Lučke uprave Pula.
PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA
Barbić Vladimir, dipl.oecc.
Objavljen dana 09.02.2006.
Stupio na snagu. 17.02.2006.
Potvrđuje ravnatelj
pravilnici O REDU U LUKAMA
PRAVILNIK
O REDU U LUCI I UVJETIMA KORIŠTENJA
LUKE PULA NA LUČKOM PODRUČJU
LUČKE UPRAVE PULA
Pula, ožujak 2018.
SADRŽAJ:
I. TEMELJNE ODREDBE
II. OPĆE ODREDBE
III. NAMJENA I KRITERIJI KORIŠTENJA POJEDINOG DIJELA LUKE UPOTREBA
OPERATIVNOG DIJELA LUKE
IV. NAJAVE I PRIJAVE DOLAZAKA BRODOVA
V. PELJARENJE I TEGLJENJE
VI. PRIVEZ BRODA
VII. POSTUPAK JAVLJANJA I MJESTO SLIJETANJA HIDROAVIONA
VIII. RED U LUCI I SIGURNOSNA ZAŠTITA
IX. RUKOVANJE OPASNIM TERETIMA
X. ODLAZAK BRODA
XI. MIJERE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
XII. OSOBE ZA ČUVANJE BRODOVA
XIII. RIBOLOV, SPORTSKE I DRUGE AKTIVNOSTI
XIV. ZAŠTITA OKOLIŠA
XV. ZAVRŠNE ODREDBE
XVI. PRILOZI
Na temelju članka 3. stavak 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te granicama plovidbe brodova i brodica izvan luka («Narodne Novine» br. 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12 i 7/17), članka 7. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (NN 140/14 ), članka 84. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16), Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja (Narodne novine 94/07, 79/08, 114/12 i 47/13) i članka 52. točke 5. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula, na sjednici 234-50/2018 održanoj 13.03.2018. godine, donijelo je izmjenjeni
P R A V I L N I K
O REDU U LUCI PULA I UVJETIMA KORIŠTENJA LUKE NA LUČKOM PODRUČJU
I TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju red u luci i uvjeti korištenja lukom na lučkom području Lučke uprave Pula (u daljnjem tekstu: Lučka uprava).
Članak 2.
Pojedini izrazi za potrebe ovog Pravilnika imaju slijedeće značenje:
– ministarstvo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske.
– tijelo koje upravlja lukom jest lučka uprava
– lučki kontrolni centar (u daljnjem centru :LKC) je služba lučke uprave u luci otvorenoj za međunarodni javni promet koja prati pristajanje, sidrenje, boravak i plovidbu plovnih objekata na lučkom području
– kapetanija je lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije
– VTS centar je centar iz kojeg VTS služba pruža VTS usluge
– plovni objekt je pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, jahta ili brodica
– pomorski objekt je objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno
privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)
– brod je plovni objekt, osim ratnog broda, namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački
– putnički brod je brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
– javna brodica je brodica, osim ratne brodice, namijenjena i opremljena za obavljanje
djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene
– ribarski brod je brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15
– jahta je plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika
– brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod i jahta kao i plovila iz članka 5. toč. 15. Pomorskog zakonika koja nisu obuhvaćena pojmom brodice;
– rekreacijsko plovilo jest plovilo bilo koje vrste namijenjeno za sport i razonodu, duljine trupa od 2,5 do 24 metra mjerenoj prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva;
– zapovjednik je osoba koja upravlja plutajućim objektom;
– zapovjednik jahte je osoba koja upravlja jahtom;
– voditelj brodice je osoba koja upravlja brodicom;
– zapovjednik hidroaviona je osoba koja upravlja hidroavionom
– lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice
– operativni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila, ribarskih plovila, jahti, hidroaviona i ostalih plovnih objekata kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja
– komunalni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti
– nautički dio luke je dio luke namijenjen za privez nautičkih plovila.
– stalni vez je vez na komunalnom dijelu luke za korištenje kojeg se zaključuje ugovor s lučkom upravom na minimalno mjesec dana
– dnevni ili tranzitni vez je vez na nautičkom dijelu luke
– zimovanjem u luci se smatra neprekinuti boravak plovila izvan nautičke sezone u luci na temelju sklopljenog ugovora o zimovanju s lučkom upravom
– privezište je izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila
– sidrište luke je dio morskog akvatorija namijenjen za sigurno sidrenje i koji može biti opremljen napravama za vez ili bez naprava
– nautičko sidrište je morski prostor opremljen napravama za sidrenje odnosno privez plovnih objekata
– Pula – sektor manevriranja obuhvaća područje Fažanskog kanala i luke Pula te područje neposredno zapadno od luke Pula ( karta 11. : VTS područje Pula – sektor manevriranja)
– stručna osoba za rukovanje opasnim tvarima je osoba koja je stručno osposobljena za rukovanje određenim opasnim tvarima i koja je kao takva određena od pravne osobe koja je
registrirana za djelatnost rukovanja opasnim tvarima
– brodar je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda.
– procijenjeno vrijeme dolaska broda u luku ( u daljnjem tekst : ETA) je procijenjeno vrijeme dolaska broda na peljarsku stanicu na poziciju obalnog/lučkog peljarenja, na vez ili sidrište, ovisno što je ranije
Članak 3.
Lučko područje Lučke uprave obuhvaća kopneni i morski dio kako je to opisano u Odluci o osnivanju Lučke uprave Pula (Službene novine Istarske županije br. 8/97; br. 1/99; 3/99;11/2004) te Odluci o davanju suglasnosti na izmjene lučkog područja Lučke uprave Pula ( NN br 32/05) , Odluci o davanju suglasnosti na odluke Skupštine Istarske županije o dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave Pula (NN 39/17) i Odluci o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Istarske županije o dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave Pula (NN 9/18) Lučko područje luke Pula kojim upravlja Lučka uprava obuhvaća:
luku Pula od Valelunge (uključujući Velu dragu i rt Guc) do brodogradilišta Uljanik osim pripadajuće obale ACI marine;
bazen «gat Čađavica»( Molo carbone );
Štinjanska draga
lukobran luke Pula i sidrište s vanjske strane lukobrana u Puli;
Sidrišta lučkog područja luke Pula označena su na pomorskim kartama.
Shema lučkog prostora i Pula – sektor manevriranja sastavni su dijelovi ovog Pravilnika.
Članak 4.
Lučki prostor Lučke uprave, kao javna luka, služi svim korisnicima pod jednakim uvjetima, u skladu sa kapacitetima i karakteristikama luka, uz prihvaćanje lučkih pristojbi i naknada, te reda u luci koji je objavila Lučka uprava.
Članak 5.
Pored odredaba ovog Pravilnika na području luke primjenjuju se propisi koji se odnose na
sigurnosnu zaštitu brodova i luka, sigurnost plovidbe, rukovanje opasnim i onečišćujućim
tvarima, zaštitu na radu, prijelaz državne granice te carinski, zdravstveni, sanitarni, veterinarski, fitopatološki i drugi propisi.
Članak 6.
Lučka uprava upravlja lučkim područjem iz članka 3. ovog Pravilnika.
Lučka kapetanija Pula (u daljnjem tekstu: Lučka kapetanija) vrši nadzor nad sigurnošću plovidbe i provođenjem reda u luci.
Lučki kontrolni centar (u daljnjem tekstu: LU – LKC) prati pomorski promet na lučkom području Lučke uprave.
II OPĆE ODREDBE
Članak 7.
Na području Lučke uprave Pula djelatnosti za koje je raspisana koncesija, mogu obavljati samo Koncesionari.
Članak 8.
Kretanje i zadržavanje na području graničnog prijelaza moguće je samo osobama koje imaju za to opravdani razlog i odgovarajuću iskaznicu.
Pravna osoba i fizička osoba kao obrtnik, koji na području graničnog prijelaza obavlja gospodarsku djelatnost, dužan je LU – LKC dostaviti osobne podatke zaposlenika prije nego što zaposlenik započne s radom na području graničnog prijelaza, kao i pribaviti odgovarajuću iskaznicu za zaposlenika prije njegovog započinjanja rada na području graničnog prijelaza te snositi troškove njene izrade.
Vozila koja ulaze na lučko područje moraju imati odgovarajuću iskaznicu sukladno važećem Pravilniku o izdavanju iskaznica za kretanje i zadržavanje osoba i vozila na području Lučke uprave Pula.
Osobe i vozila dužni su se kretati lučkim područjem tako da ne ometaju odvijanje radnih aktivnosti u luci.
Zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje motornih vozila na lučkom području gdje se obavljaju lučke manipulacije, kao i na mjestima na kojima je istaknuta izričita zabrana.Vozila MUP-a, hitne pomoći, vatrogasaca, lučkih kapetanija i carine mogu se kretati izadržavati na lučkom području bez odobrenja kad obavljaju osnovnu djelatnost i imaju vidljivo istaknuta vanjska obilježja.
III NAMJENA I KRITERIJI KORIŠTENJA POJEDINOG DIJELA LUKE UPOTREBA OPERATIVNOG DIJELA LUKE
Članak 9.
Sukladno grafičkom prikazu lučkog područja Lučke uprave Pula – luka Pula, koji je sastavni dio ovog Pravilnika, na operativnom i komunalnom dijelu luke, način priveza i upotreba određuje se prema namjeni luke slijedom navedenog:
KOMUNALNI DIO LUKE – PODRUČJE VALELUNGE (Mandrač)
Šest ( 6 ) plutajućih objekata namijenjenih za privez plovnih objekata za gospodarsku namjenu i rekreacijska plovila, način priveza je četverovez
OPERATIVNI DIO LUKE – PUTNIČKI DIO
servisni plato: za brodove u domaćem linijskom prometu, privez brodova i brodica za povremeni prijevoz putnika, ukrcaj ili iskrcaj putnika sa maksimalnim vremenom zadržavanja do 30 minuta, za prekoračenje vremenskog zadržavanja naplaćuje se brodska ležarina, ribarska plovila, način priveza je lijevim ili desnim bokom, četverovez;
Obala veslača sjeverno od gata Rijeka : privez brodova i brodica za povremeni prijevoz putnika, ukrcaj ili iskrcaj putnika sa maksimalnim vremenom zadržavanja do 30 minuta, nautička plovila i jahte, ribarska plovila, način priveza je četverovez, lijevim ili desnim bokom,
sjeverni dio gata Rijeka: za brodove u linijskom ili kružnom prometu i jahte, za brodove i brodice za povremeni prijevoz putnika, način priveza je lijevim ili desnim bokom;
južni dio gata Rijeka: za brodove u linijskom ili kružnom prometu i jahte, način priveza je lijevim ili desnim bokom;
glava gata Rijeka: za brodove u linijskom ili kružnom prometu, način priveza je lijevim ili desnim bokom;
uz korijen gata Rijeka, od rampe prema obali Arena lijevim ili desnim bokom u dužini 50 metara, u vremenu od 10:00 – 19:00 sati namjena i korištenje ovog dijela luke određuje se za iskrcaj ili ukrcaj putnika sa maksimalnim vremenom zadržavanja do 30 minuta, nakon isteka vremena za ukrcaj iskrcaj putnika, upotreba obale je namjenjena za jahte, brodove na kružnom putovanju, povremeni prijevoz putnika; iskrcajno mjesto za ribarska plovila
vezovi na obali Arena: za lokalne turističke i izletničke brodove i brodice, način priveza je četverovez, lijevim ili desnim bokom;
obala od pumpne stanice do granice sa ACI marinom: za javne, lokalne turističke brodove, peljarska plovila, način priveza je četverovez;
OPERATIVNI DIO LUKE – RIBARSKI DIO/PONTON ZA PRIHVAT HIDROAVIONA
obala od ACI marine do pontona za hidroavione: za ribarske brodove i brodice, način priveza je lijevim ili desnim bokom; iskrcajno mjesto za ribarska plovila
do mosta brodogradilišta ULJANIK – ponton za prihvat hidroaviona namjenjen za smještaj hidroaviona i ukrcaj/iskrcaj putnika s istih
OPERATIVNI DIO LUKE – CARINSKA ZONA – GAT ČAĐAVICA (MOLO CARBONE)
zapadna strana gata Čađavica: za ukrcaj/iskrcaj tereta, privez ribarskih brodova (samo u slučaju potrebe iskrcaja ribe prema određenom rasporedu i vremenskom periodu koji određuje Lučka uprava Pula, uz prethodnu najavu zapovjednika broda), način priveza je lijevim ili desnim bokom;
istočna strana gata Čađavica: za ukrcaj/iskrcaj tereta, privez ribarskih brodova (samo u slučaju potrebe iskrcaja ribe prema određenom rasporedu i vremenskom periodu koji određuje Lučka uprava Pula, uz prethodnu najavu zapovjednika broda), način priveza je lijevim ili desnim bokom;
glava gata Čađavica: za ukrcaj/iskrcaj tereta, privez ribarskih brodova (samo u slučaju potrebe iskrcaja ribe prema određenom rasporedu i vremenskom periodu koji određuje Lučka uprava Pula, uz prethodnu najavu zapovjednika broda), način priveza je lijevim ili desnim bokom;
od korijena gata Čađavica do granice za Cementarom: za ukrcaj/iskrcaj tereta, privez brodova (prema određenom rasporedu i vremenskom periodu koji određuje Lučka uprava Pula, uz prethodnu najavu zapovjednika broda), način priveza je lijevim ili desnim bokom;
OPERATIVNI DIO LUKE – ŠTINJANSKA DRAGA
Štinjanska draga – za ukrcaj/iskrcaj tereta.
U periodu od 20. kolovoza do 15. rujna, tijekom manifestacija i priredaba, može se obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Način priveza je lijevim/desnim bokom.
OPERATIVNI DIO LUKE – SIDRIŠTA
Sidrište Vela draga – za sidrenje brodova i brodica bez upotrebe naprava za sidrenje uz naplatu
Sidrište s vanjske strane lukobrana – za sidrenje brodova vlastitim sidrom uz naplatu
samo u slučaju obavljanja trgovačkih operacija iskrcaja/ukrcaja putnika ili tereta
Članak 10.
Brodovi koji ne obavljaju trgovačke operacije, po posebnom dogovoru s LU Pula – LKC, sidre na sidrištu s vanjske strane lukobrana ili sidrištu Vela draga.
Ako mogućnosti dozvoljavaju, brodovi koji ne obavljaju trgovačke operacije privezuju se na zapadni dio gata Čađavica (Molo Carbone) ili po potrebi na druge obale.
U slučaju posebnih potreba, putnički brodovi se prema mogućnostima mogu privezati i na ostale obale na lučkom području.
KORIŠTENJE VEZOVA U KOMUNALNOM DIJELU LUKE
Članak 11.
Red prvenstva na dobivanje stalnog veza u komunalnom dijelu, uređen je odredbom članka 5. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (“Narodne novine”, broj: 94/ 07, 79/2008, 114/2012 i 47/2013) (dalje: Pravilnik o kriterijima), a ovim Pravilnikom u okviru uređenja navedene odredbe Pravilnika o kriterijima dodatno se razrađuju pojedini elementi reda prvenstva u luci Pula.
Članak 12.
Lučka uprava Pula u skladu s ovim Pravilnikom i uređenom namjenom lučkog područja u komunalnom dijelu, grupira vezove prema namjeni i dužini plovila, kako na privezištima tako i na sidrištima.
U okvirima grupiranja vezova iz stavka 1. ovog članka red prvenstva na sklapanje ugovora o stalnom vezu ostvaruju vlasnici plovila po redu sukcesivno, kako je to uređeno u članku 5. Pravilnika o kriterijima.
U komunalnom dijelu luke, u kojem su vezovi grupirani prema dužini i namjeni plovila, sklapati će se ugovori isključivo s vlasnicima plovila određene namjene prema članku 5. Pravilnika o kriterijima.
Članak 13.
Lučka uprava Pula svake godine raspisuje javni poziv kojim poziva sve vlasnike plovila, koji temeljem odredbe članka 5. Pravilnika o kriterijima, mogu ostvariti pravo na sklapanje ugovora o vezu u komunalnom dijelu luke, da podnesu zahtjeve za sklapanje ugovora o vezu za sljedeću kalendarsku godinu.
Pravo prvenstva pri dodjeli veza u komunalnom dijelu, imaju po skupinama sukcesivno:
1. vlasnici broda/brodice koji imaju prebivalište ili sjedište na području Grada Pule, i plovilo je upisano pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika.
2. vlasnici plovila koji imaju prebivalište na području Grada Pule, i brod/brodica je upisan pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu sporta i razonode.
3. vlasnici brodova/brodica čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području Lučke kapetanije Pula.
Prilikom dodjele pojedinog veza na komunalnom dijelu luke, Lučka uprava Pula, određuje raspored plovila prema dužini i namjeni, te ista prema tim kriterijima i grupira.
Za višak nezbrinutih plovila , formirati će se lista čekanja za dodjelu veza, za koju opet vrijede gore navedeni kriteriji, a plovila će se zbrinuti, ovisno o kapacitetu, na komunalnom sidrištu.
Lučka uprava Pula zadržava pravo i zakonsku obvezu preraspodjele plovila prema dužini i namjeni.
Svako plovilo koje ispuni kriterije i ostvari pravo na vez, mora se prilikom zaključenja Ugovora, vezati na dodijeljeno mjesto, radi primopredaje veza, što je uvjet za sklapanje Ugovora.
Ukoliko vlasnik plovila ne namjerava koristiti vez duže od 30 dana, dužan je o tome i o datumu povratka obavijestiti Lučku upravu Pula, te će se vez za to razdoblje privremeno dodijeliti na korištenje plovilu s liste čekanja.
Ukoliko se primarni korisnik odluči vratiti ranije, dužan je o toj namjeri obavijestiti Lučku upravu Pula kako bi se vez pravovremeno oslobodio .
Članak 14.
Korisnici komunalnog dijela luke moraju:
– zaštititi svoje plovilo na način da ne oštećuje druga plovila, te objekte i uređaje u luci (bokobranima i sličnim napravama), te jaram za vesla (trašt), držati u brodu;
– se uzdržavati od svih radnji uslijed kojih bi moglo nastati onečišćenje lučkog područja, oštećenje uređaja i naprava za vez i objekata lučke podgradnje i nadgradnje;
– obavijestiti Lučku upravu Pula o promjeni adrese svog prebivališta u roku od petnaest dana od dana izvršene promjene.
Korisnicima vezova u komunalnom dijelu luke, izričito se zabranjuje ustupati svoj vez trećima niti na njega vezivati druga plovila bez suglasnosti Lučke uprave Pula.
Korisnici veza ili mjesta na sidrištu ne smiju zauzimati, mijenjati ili preuređivati vez koji koriste bez suglasnosti Lučke uprave Pula.
Članak 15.
U komunalnom dijelu luke cijena je 100 kn po nedjeljivom dužnom metru. Ribari profesionalci, i prijevoznici putnika plaćaju iznos umanjen za 50%. Korisnici komunalnog sidrišta plaćaju iznos umanjen za 50 %.
Cijene ostalih usluga odredit će se posebnim cjenikom.
IV NAJAVE I PRIJAVE DOLAZAKA BRODOVA
Članak 16.
Svi brodovi koji namjeravaju uploviti u luku Pula, na vez ili sidrište koje se nalazi u sektoru manevriranja – Pula pod upravljanjem Lučke uprave Pula ili brodogradiliša Tehnomont, dužni su o tomu izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i LU -LKC Pula 15 minuta prije ETA ili najkasnije prilikom uplovljanja u sektor manevriranja pozivom
“PULA TRAFFIC”.
Ulazno izvješće (Entry report ) treba sadržavati slijedeće :
ime broda
pozivni znak
iskaz namjere :” uplovljenje u luku (ime luke)”
mjest privez/sidrenja
Članak 17.
Svi plovni objekti dužni su komunikaciju s VTS službom, Lučkom kapetanijom Pula i LU – LKC Pula obavljati na VHF radijskom kanalu Ch 09.
U iznimnim situacijama komunikacija se može obaviti i putem drugih dostupnih komunikacijskih sredstava (telefon, telefax).
Kominikacija između subjekata pomorskog prometa odvija se kad je god moguće uporabom komunikacijskih poruka i njihovih oznaka kako su utvrđene u Prilogu 3. Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom.
Članak 18.
Sudjelovanje u VTS uslugama obvezno je za :
brodove bruto tonaže veće od 150
brodove dužine preko svega 50 m i više
brodove na međunarodnim putovanjima
plovne objekte ograničenih manevarskih sposobnosti
plovne objekte koji prevoze opasne ili onečišćijuće tvari
sve plovne objekte neovisno o tonaži, dužini i namjeni koji predstavljaju ili se nalaze u situaciji potencijalnog rizika za navigaciju ili sigurnost plovidbe, sigurnosti osoba ili zaštite okoliša
U VTS uslugama mogu dobrovoljno sudjelovati i drugi brodovi, te jahte dužine preko svega 40 m i više.
Iznimno od gore navedenog, VTS službu nisu dužni izvješćivati brodovi u domaćem linijskom prijevozu kad plove u skladu s objavljenim plovidbenim redom i lučki tegljači kada obavljaju poslove lučkog tegljenja.
U zoni manevriranja – Pula i pripadajućem lučkom području VTS služba pruža informacijsku podršku, dok ostale usluge pruža samo u slučaju neposredne i ozbiljne opasnosti za sigurnost plovidbe.
Članak 19.
Zapovjednik broda kojim se obavlja međunarodni pomorski prijevoz mora najaviti dolazak u luku sustavom CIMIS, odnosno putem pomorskog agenta, uz slijedeće podatke :
podaci o brodu : ime broda, država zastave, luka upisa, pozivni znak, IMO broj, MMSI broj, bruto tonaža, neto tonaža, nosivost broda, dužina preko svega, širina, godina gradnje, gaz dolaska, gaz odlaska, luka i država iz koje dolazi, procijenjeno vrijeme dolaska, luka i država odredišta, procijenjeno vrijeme odlaska
podaci o teretu: ukrcaj / iskrcaj tereta, vrsta tereta, vrsta i klasa opasnog tereta
podaci o brodskom otpadu i ostacima tereta
podaci o posadi i putnicima : popis posade i putnika na IMO propisanim obrascima, podaci o ukrcanim/iskrcanim članovima posade i putnika, ukupan broj osoba na brodu
podaci o sigurnosti broda : pozicija broda u trenutku slanja podataka, Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda ( ISSC svjedodžba ), s datumom valjanosti i tijelom koje je istu izdalo, ime i prezime časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda ( SSO ), ime i prezime osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu ( CSO ), stupanj sigurnosti broda, posljednjih 10 luka u koje brod uplovio, podaci o agentu broda
mjesto i datum najave, ime i prezime osobe koja je sastavila podatke u najavi, potpis službene osobe.
Najava dolaska broda dostavlja se barem 24 sata prije uplovljenja broda u luke ili najkasnije po isplovljenju iz prethodne luke ako je trajanje putovanja kraće od 24 sata, ili ako luka odredišta nije poznata u trenutku isplovljenja iz prethodne luke ili je promijenjena za vrijeme putovanja, odmah po saznanju tih podataka.
LU – LKC nakon najave točnog vremena dolaska, dužan je putem sustava CIMIS ili pomorskog agenta, obavijestiti zapovjednika broda o mjestu i načinu sidrenja ili priveza.
Brod koji uplovljava u luku s opasnim teretom mora dostaviti putem sustava CIMIS Deklaraciju o opasnim i onečišćujućim tvarima sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu. Zapovjednik broda ili agent broda koji prevozi opasne tvari dužan je najaviti dolazak broda najmanje 48 sati prije uplovljavanja.
Iznimno za provoz opasnog tereta u domaćem prometu Deklaracija o opasnim i onečišćujućim tvarima može se podnijeti putem faksa ili elektronske pošte 24 sata prije rukovanja opasnim teretom
Članak 20.
Turistički i izletnički brodovi i brodice, te ribarski brodovi i brodice dužni su se najmanje 10 minuta prije isplovljavanja i uplovljavanja najaviti putem kanala 09 VHF. Zapovjednik turističkih i izletničkih brodova i brodica dužan je prije svakog isplovljavanja, te nakon uplovljavanja u luku, predati Nadzorniku obale podatke o broju putnika u pisanom obliku ili iste dostaviti u ured LU – LKC-a.
V PELJARENJE I TEGLJENJE BRODA
Članak 21.
Lučko peljarenje u luci Pula obavezno je za brodove od 500 BT ili veće te za jahte od 1000 BT ili veće.
Lučko peljarenje je obavezno i u luci ako se brod premješta s jedne obale na drugu ili se pomiče uzduž obale upotrebom vlastitog porivnog stroja.
Obaveznom lučkom peljarenju ne podliježu hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih puteva i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, hrvatski putnički brodovi i trajekti koji plove u redovitim linijama u javnom prijevozu.
Peljar se ukrcava prilikom dolaska broda na mjestu za ukrcaj peljara koje je odredila Lučka kapetanija a koje je i označeno na pomorskim kartama (44°52,3’N – 13°46,9’E). Peljar se iskrcava na obali nakon što je brod sigurno vezan, a da je brodu izdano odobrenje za slobodan promet sa obalom. U slučaju da je brod, radi zauzetosti obale, u nemogućnosti privezati se, ostaje na sidrištu i njegov će privez biti obavljen kada za to postoje uvjeti, ponovno uz asistenciju lučkog peljara.
Brod je dužan pri ukrcaju peljara, peljarskoj brodici pružiti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran uspon na brod.
Brod je dužan osigurati siguran pristup peljaru na brod peljarskim ljestvama, sizom ili kombinacijom peljarskih ljestava i siza.
Članak 22.
U lučkom području luke Pula nije osigurano tegljenje plovila, niti asistencija tegljača prilikom manevara.
U slučaju potrebe, agent je dužan na vrijeme kontaktirati zapovjednika, te u dogovoru s peljarom na vrijeme naručiti tegljače.
Članak 23.
Brodovi koji ulaze u luku te hidroavioni u plovidbi ne smiju ometati manevriranje brodovima koji izlaze iz luke.
Svi plovni objekti koji plove lučkim područjem ne smiju se kretati brzinom većom od 8 čv. do otoka Sv. Andrije, a u unutrašnjem dijelu luke brzinom većom od 5 čv.
Svi plovni objekti kad dolaze u luku odnosno kad odlaze iz luke, te za vrijeme plovidbe u luci moraju smanjiti brzinu tako da valovi nastali njihovom plovidbom ne nanesu štetu drugim plovnim objektima, obali i uređajima u luci.
Na istaknuti znak, odnosno objavljeno upozorenje za smanjenje brzine plovni objekti dužni su pored pomorski objekata i dugih objekata koje treba zaštiti od valova, te pored mjesta gdje se obavljaju obalni ili podvodni radovi, ploviti najmanjom brzinom tako da valovi nastali plovidbom ne ometaju radove i ne nanesu štetu.
VI PRIVEZ BRODA
Članak 24.
U luci Pula, svi plovni objekti vezuju se na izgrađenim vezovima i sidrištima samo uz odobrenje Lučke uprave Pula.
Članak 25.
LU – LKC Pula uz suglasnost Lučke kapetanije Pula, odobrava plovnom objektu privez uz operativnu obalu, odnosno mjesto na lučkom sidrištu ili redoslijed priveza/sidrenja uz davanje slijedećih podataka:
mjesto priveza/sidrenja
redoslijed priveza/sidrenja
podaci o lučkim uslugama
Odobrenje se izdaje nakon ukrcaja peljara ukoliko plovni objekt uzima peljara.
Lučka kapetanija može plovnom objektu iz razloga sigurnosti plovidbe, sigurnosti i zaštite ljudskih života i okoliša, lučkih i drugih objekata uz prethodnu, a iznimno i uz naknadnu obavijest Lučkoj upravi, narediti da se već privezani ili usidreni plovni objekt premjesti na dugi vez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta, te da se djelomično ili potpuno nakrcani plovni objekt ukloni s operativne obale na određenu poziciju.
Lučka kapetanija će uskratiti suglasnost za privez ili sidrenje plovnog objekta iz opravdanih razloga, odnosno kad primi obavijest Lučke uprave da se time ugrožava sigurnost plovidbe, sigurnost ljudskih života i objekata na obali ili na moru, te ako je plovni objekt u takvom stanju da bi se time onečistilo more.
Članak 26.
Agent broda dužan je izvijestiti zapovjednika broda o dodjeli veza i potvrditi da brod prihvaća mjesto i vrijeme priveza LU – LKC-u.
Ako zapovjednik broda odbije prihvatiti dodijeljeni vez agent broda dužan je o tome neposredno izvijestiti LU – LKC.
Članak 27.
LU – LKC je dužan omogućiti brodu, jahti odnosno brodici prvenstvo priveza u luci kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe.
Prvenstvo priveza uz obalu u luci imaju brodovi redovnih linija s objavljenim redom plovidbe, koordiniranim sa redom plovidbe kojega objavljuje LU – LKC, odnosno brodovi i brodice koje prevoze putnike samo na za to namijenjenu obalu.
LU – LKC dužan je osigurati putničkim brodovima na redovnim linijama dovoljno mjesta za privez.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako određeni brod odnosno jahta ili brodica zbog posebnih razloga mora dobiti prednost (opasni tereti, havarija broda ili brodice, lako pokvarljivi tereti, žive životinje, raspoloživi lučki kapaciteti i sl.) može se odrediti drugačiji red prvenstva priveza.
LU – LKC je dužan obavijestiti Lučku kapetaniju o razlozima zbog kojih je izmijenjen red priveza plovnih objekata.
Članak 28.
Brodu se može oduzeti dodijeljeni vez, ako se utvrdi da ga brod nije počeo koristiti u dodijeljeno vrijeme, ako zapovjednik izričito odbije dodijeljeni vez, ako se utvrdi da je brod pogrešno prijavio teret ili broj putnika, te ako se ne priveže uz obalu na način na koji je to propisano.
Pomorski objekti ne smiju u luci ometati javni promet kao i funkcionalnu upotrebu operativnih obala i privezanih mjesta za plovila.
LU – LKC može iz razloga funkcionalne upotrebe operativnih obala i privezanih mjesta za plovila, zatražiti od vlasnika plovnog objekta da istog premjesti na drugi vez.
Ukoliko vlasnik nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovog članka, LU – LKC može premjestiti plovni objekt na trošak i rizik vlasnika uz suglasnost Lučke kapetanije.
Članak 29.
Lučka kapetanija može zabraniti ulazak ili izlazak brodova u/iz luke i/ili obustaviti trgovačke operacije u slučaju vremenskih nepogoda ili drugih opasnosti po sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša , uz prethodnu obavijest LU – LKC . Sugestiju može dati Lučka uprava ili peljarsko društvo.
Lučka kapetanija može plovnom objektu narediti premještaj s jednog veza na drugi ili na sidrište radi sigurnosti plovidbe, sigurnosti i zaštite ljudskih života i okoliša , lučkih i drugih objekata uz prethodnu, a iznimno uz naknadnu obavijest LU – LKC.
LU – LKC će o okolnostima iz stavka 1. ovog članka obavijestiti sve brodove u luci.
Članak 30.
Smatrat će se da je plovni objekt uplovio u luku nakon što se na sidrištu usidrio, istakao sidrene oznake ili kad je sigurno privezan uz obalu.
Sigurnim vezom smatra se mjesto uz obalu koja je dovoljno duga i zaštićena bokoštitnicima, a more dovoljno duboko na kojem brod sigurno pluta u svim vremenskim uvjetima.
Brod se može vezati uz drugi brod uz odobrenje LU – LKC s time da osigura odbojnike na dodirnim točkama i da odgovara za štete.
Sigurnim vezom smatra se i vez broda koji je udaljen od obale uporabom odgovarajućih sredstava, prikladno konstruiranim za privez brodova i opremljenih bokoštitnicima.
Prilikom odabira mjesta za sidrenje osoba koja upravlja plovnim objektom mora voditi računa o mjestima gdje je sidrenje zabranjeno, kao i o usidrenim plovnim objektima, te se sidrenjem ne smije ometati plovidba drugih plovnih objekata.
Članak 31.
Osobe s plovnog objekta koji nije dobio odobrenje za slobodan promet s obalom ne smiju prometovati s osobama na obali.
Članak 32.
Odredbe članaka 26. ne odnose se na hrvatske ribarske brodove i brodice, kao ni na plovila namijenjena sezonskom prijevozu putnika koji u luci koriste stalni gospodarski vez, te svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na dijelu luke posebno određenom za ovu namjenu.
Članak 33.
Zapovjednik broda dužan je odmah po dolasku u luku, Lučkoj kapetaniji dostaviti Prijavu dolaska broda na važećem obrascu.
U slučaju opravdane spriječenosti prijava dolaska broda, odnosno brodice mora se podnijeti najkasnije u roku od 6 sati od privezivanja uz operativnu obalu, odnosno u roku od 12 sati od dolaska na lučko sidrište.
Lučka kapetanija na osnovu prijave dolaska u luku izdaje Odobrenje za slobodan promet s obalom.
Članak 34.
Plovni objekt koji se nalazi u luci mora biti privezan odgovarajućim i ispravnim vezovima na napravama za privezivanje (bitve, plutače za vez, alke i sl.).
Peljar je dužan izvijestiti brod o načinu priveza iz članka 9. ovog Pravilnika.
U slučaju nailaska nevremena koje može ugroziti sigurnost plovni objekti privezani ili usidreni u luci moraju pojačati svoje vezove, odnosno povećati broj sidara, a po naređenju Lučke kapetanije i isploviti iz luke ili se skloniti u zavjetrinu.
Članak 35.
Brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja u luci moraju na privezne konope postaviti naprave za zaštitu od glodavaca.
Brodska zviždaljka i zastavni nakit smiju u luci koristiti samo uz prethodno odobrenje Lučke kapetanije osim u slučaju nužde i opasnosti ili prilikom manevriranja.
Članak 36.
Vezovi plovnih objekata privezanih u luci ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih objekata, kretanje osoba i vozila obalom, kao i rad lučkih naprava.
Iznimno, ako ne postoji druga mogućnost Lučka kapetanija može dopustiti privez plovnih objekata na način suprotan odredbi iz stavka 1. ovog članka.
Ako je plovni objekt vezan u luci u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka, dužan je na mjestu gdje vez izlazi iz plovnog objekta danju istaknuti crvenu zastavu, a noću staviti crveno svijetlo vidljivo sa svih strana, te prema potrebi vezove popustiti ili nategnuti, odnosno, odvezati.
Ako ispred ili iza broda privezanog uz operativnu obalu u luci može pristati drugi brod, privezani brod mora noću bijelim svijetlom vidljivim sa svih strana označiti svoj pramac ili krmu, a po potrebi i oba ova dijela broda.
Ako je prilikom priveza broda, duljina broda veća od duljine operativne obale, tj. ako mu krajnji dijelovi strše izvan obale, brod mora biti označen i osvijetljen prema odredbi iz stavka 3. ovog članka.
Zapovjednik broda, jahte, hidroaviona i voditelj brodice, po naređenju Lučke uprave uz suglasnost Lučke kapetanije, dužan je dozvoliti da se uz plovni objekt privežu jedan ili više drugih plovnih objekata radi održavanja veze s obalom.
Članak 37.
Zapovjednici turističkih i izletničkih brodova i brodica dužni su se strogo pridržavati rasporeda korištenja obale koje je odredila Lučka uprava Pula.
Članak 38.
Privez i odvez plovila do 200 BT na čitavom dijelu operativne obale, gatova i na morskom dijelu vrši posada samog plovila, uz dopuštenje Lučkog nadzornika.
VII POSTUPAK JAVLJANJA I MJESTO SLIJETANJA HIDROAVIONA
Članak 39.
Hidroavion je dužan prijaviti mjesto i procijenjeno vrijeme polijetanja odnosno slijetanja nadležnoj kapetaniji i lučkoj upravi putem VHF kanala 09 najmanje 5 minuta prije operacije.
Slijetno poletna staza za hidroavione kojima je odredište pristan u luci Pula je područje Vela draga
( dijagram je sastavni dio Pravilnika ) dužine 550 m i širine 150 m omeđeno slijedećim točkama:
44˚ 52 ̓ 59.40”N 13˚ 50 ̓ 12.44” E
44˚ 52 ̓ 59.99”N 13˚ 50 ̓ 37.48” E
44˚ 52 ̓ 55.13”N 13˚ 50 ̓ 37.70” E
44˚ 52 ̓ 54.55”N 13˚ 50 ̓ 12.66” E
Slijetanje i polijetanje je dopušteno samo danju u vizualnim meteorološkim uvjetima.
Svojim aktivnostima odnosno slijetanjem, polijetanjem i plovidbom, hidroavion ne smije ometati plovidbu i sidrenje ostalih korisnika luke Pula.
VIII RED U LUCI I SIGURNOSNA ZAŠTITA
Članak 40.
Na području luke moraju se primjenjivati odredbe Međunarodnog pravilnika o sigurnosnoj
zaštiti brodova i lučkih prostora, kako je izmijenjen i dopunjen (ISPS Pravilnik, 2002.)
Na području luke također se moraju primjenjivati i važeće odredbe Zakona o sigurnosnoj
zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za međunarodni promet.
Članak 41.
Na lučkom području zabranjeno je obavljati radnje koje mogu:
ugroziti ljudske živote;
prouzročiti požar;
onečistiti more;
nanijeti štetu drugim brodovima i brodicama te obali, lučkim napravama, uređajima i postrojenjima;
ukrcavati gorivo ili zapaljive tekućine osim na području na kojemu je to dozvoljeno.
U luci je zabranjeno:
onemogućiti pristup napravama za privez;
premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta, osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta
vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima;
neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;
oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještajem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijanjem klinova, greda i sl. u obale, dizati kamenje s obalnih zidova, bušiti obalu radi postavljanja reklamnih panoa ili obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;
zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali, na plovnom objektu i na napravama za privez;
čistiti, strugati i bojiti nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;
zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;
držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda;
kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;
na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi, te držati bilo kakav materijal;
obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;
spaljivanje otpada na plovnom objektu;
na bilo koji drugi način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša.
15. loviti ribu i druge morske organizme
Radnje iz točaka 6., 7., 8., 10., 12., 13., 14. i 15. stavka 2. ovog članka zabranjeno je obavljati i na sidrištima luke.
Radnje iz točaka 2., 6., 7., 9., 10., 12. i 15. stavka 2. ovog članka mogu se obavljati samo na osnovi odobrenja LU – LKC uz suglasnost Lučke kapetanije.
Članak 42.
Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, zapovjednik hidroaviona, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika, moraju prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta u luci, postupati tako da tim radnjama ne ugroze ljudske živote i ne onečiste more, te ne nanesu štetu svom plovnom objektu, kao i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom ili nasukanjem.
Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, zapovjednik hidroaviona, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika odgovoran je za siguran boravak plovnog objekta na vezu u luci.
O plovnom objektu koji je privezan u luci dužan je brinuti se brodar odnosno vlasnik plovnog objekta te odgovara za svaku štetu koju plovni objekt počini drugim plovnim objektima, obali, uređajima, napravama ili postrojenjima.
Članak 43.
Nasukani, neupotrebljivi ili potonuli pomorski objekt odnosno potonula stvar smije se nalaziti unutar luke samo na osnovu odobrenja Lučke uprave i uz suglasnost Lučke kapetanije.
Ako pomorski objekt odnosno potonula stvar iz stavka 1. ovog članka ugrožava sigurnost plovidbe ili postoji opasnost onečišćenja mora, brodar odnosno vlasnik pomorskog objekta ili potonule stvari, dužni su na zahtjev Lučke kapetanije, pomorski objekt odnosno potonulu stvar premjestiti iz luke na mjesto koje odredi Lučka uprava.
Ako brodar odnosno vlasnik pomorskog objekta ili potonule stvari ne postupi prema zahtjevu Lučke kapetanije iz stavka 2. ovog članka, Lučka kapetanija će narediti Lučkoj upravi da to obavi na teret i rizik brodara, vlasnika pomorskog objekta, odnosno potonule stvari, na mjesto koje odredi Lučka uprava uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije.
Plovni objekt u raspremi može se držati u luci samo na osnovi odobrenja LU – LKC uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije.
Brod u raspremi mora danju i noću imati određeni broj članova posade u straži odnosno stražara, čiji broj, sastav te stupanj njihova stručnog obrazovanja određuje Lučka kapetanija posebno za svaki slučaj.
Članak 44.
Kad se brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti onoliko članova posade koliko je potrebno da se u slučaju opasnosti može sigurno upravljati brodom.
Na brodu iz stavka 1. ovog članka među članovima posade moraju se nalaziti po jedan časnik palube i stroja, a noću brodska straža.
Kad se brod nalazi na sidrištu na njemu mora biti posada u sastavu u kojem se obavlja služba na brodu u plovidbi.
Kad se ribarski brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje po jedan član posade službe palube i stroja. Ako se ovi brodovi nalaze u skupinama i privezani uz bok jedan drugome, na svaka tri broda mora se nalaziti najmanje po dva člana posade službe palube i stroja.
Iznimno, ako to dozvoljavaju uvjeti, Lučka kapetanija može smanjiti broj članova posade na ribarskom brodu.
Članak 45.
Ukrcaj i iskrcaj putnika s operativne obale na brod, jahtu ili brodicu mora se obavljati na dijelu obale koji je za to određen i to preko propisanih mostova ili stepenica.
Ukrcaj i iskrcaj putnika ne smije se obavljati ako brod nije vezan uz obalu, osim u slučaju, ako se brod zbog svoje dužine ne može privezati uz obalu, iskrcavanje putnika se dozvoljava samo nakon završetka manevra broda i isključivo posredstvom brodskog «tender boata», ukoliko brod takvog posjeduje, uz odobrenje LU – LKC i suglasnost Lučke kapetanije.
Noću dio obale koji je određen za ukrcavanje i iskrcavanje putnika mora biti primjereno osvijetljen.
Članak 46.
Brod, jahta, hidroavion ili brodica namijenjena za gospodarske svrhe mora prilikom ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika i tereta poduzeti ove mjere :
Otvor ograde ne smije se otvoriti prije privezivanja uz obalu odnosno prije nego se plovilo zaustavi, a mora se zatvoriti prije nego se odveže;
Most za ukrcavanje odnosno iskrcavanje putnika i tereta mora biti sigurno i čvrsto postavljen i mora imati dovoljno jake bočne ograde, a na podu pričvršćene poprečne letvice. Noću most mora biti dobro osvijetljen;
Stepenice na bokovima zajedno s pomoćnim mostom koji povezuje stepenice s obalom moraju biti dobro pričvršćene, a bočne ograde moraju imati dovoljno jake i sigurno usađene stupove sa zategnutim konopima. Odgovarajuća zaštitna mreža mora se uvijek nalaziti ispod brodskih stepenica;
Grotla skladišta i svi palubni otvori moraju biti ograđeni i tako zatvoreni da se pored i preko njih može sigurno prolaziti
Ukrcaj i iskrcaj putnika ne smije se obavljati bez prisutnosti člana posade iz službe palube kojemu na dohvatu mora biti kolut za spašavanje s odgovarajućim konopom;
Rampa na RO-RO putničkim brodovima koja ujedno služi za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila ne smije se otvoriti prije nego je brod vezan uz obalu, osim u posebnim slučajevima kada brod mora pristajati s otvorenom rampom i u kom slučaju pristup otvorenoj rampi treba ograditi. Za vrijeme pristajanja u luku putnicima je zabranjen boravak na palubi između vozila;
Na RO-RO putničkim brodovima koji nemaju neovisne prolaze za putnike, ukrcaj/iskrca putnika će se obavljati preko brodske rampe, ali ne istovremeno s vozilima;
Prije nego što RO-RO putnički brod isplovi iz luke vrata za ulaz odnosno izlaz vozila moraju biti potpuno zatvorena i osigurana od otvaranja.
Članak 47.
Rubni obalni prostor u luci mora biti stalno slobodan a u dijelu luke gdje se obavlja ukrcaj/iskrcaj putnika, mora biti posebno ograđen ili vidno obilježen.
Na tom prostoru smiju se nalaziti samo uređaji za lučko-transportni rad, naprave za privezivanje brodova, uređaji za osiguranje ljudi i tereta pri radu, te reklamni panoi izletničkih i turističkih brodova i brodica.
Širina rubnog obalnog prostora, u samom gradu pod Lučkom upravom je:
u luci Pula na pristanu od gata Rijeka do ACI marine u dužini od 208 m širine 1,5 m;
u luci Pula od ACI marine do Uljanika u dužini od 180 m širina je 2,5 m;
u luci Pula ispred Uljanika u dužini od 30 m širina je 1,5 m;
u luci Pula od gata Rijeka prema Željezničkoj postaji i dalje širina je do glavne prometnice;
Članak 48.
Brod u luci mora uvijek biti spreman za manevriranje.
Brodovi u luci ne smiju obavljati popravke kojima se onesposobljuju za plovidbu.
Iznimno na zahtjev zapovjednika, brod se može popraviti u luci na mjestu i u vrijeme koje odredi LU – LKC uz suglasnost Lučke kapetanije.
Brodovi se rastavljaju ( kasiraju ) samo u brodogradilištima ili rezalištima.
Članak 49.
Redovito održavanje broda u luci može se obavljati samo uz suglasnost LU – LKC i uz odobrenje Lučke kapetanije.
Radovi iz stavka 1. ovog članka ne smiju ometati redoviti tijek lučkih operacija, ni ugrožavati sigurnost osoba, niti ekološke propise.
Članak 50.
U luci i na sidrištu je dozvoljeno spuštanje brodica za spašavanje, spasilačkih brodica, splavi i ostalih plutajućih naprava samo uz prethodno odobrenje LU – LKC koje je dužno o istom obavijestiti Lučku kapetaniju.
Brodice se mogu izvlačiti i držati na području luke samo na mjestima koje odredi Lučka uprava uz suglasnost Lučke kapetanije.
Za porinuće brodova iz Brodogradilišta, suglasnost daje Lučka kapetanija i o tome obavještava sve korisnike dotičnog akvatorija.
Članak 51.
Pristup na lučko područje gata Čađavica i gata Rijeka dopušten je uz odobrenje za kretanje i boravak u luci.
Osobno, stalno ili privremeno odobrenje za kretanje i zadržavanje na graničnom prijelazu izdaje Lučka uprava Pula uz prethodnu suglasnost Postaje pomorske policije Pula.
Osobno, privremeno ili stalno odobrenje za kretanje i zadržavanje na području luke, koja nije područje Pomorskog graničnog prijelaza izdaje Lučka uprava.
Članak 52.
Odobrenje za kretanje i zadržavanje vozila na lučkom području izdaje Lučka uprava.
Vozila MUP-a, Hitne pomoći, vatrogasaca, Lučke kapetanije, peljarskog društva i Carine mogu se kretati i zadržavati na lučkom području bez odobrenja kad obavljaju osnovnu djelatnost i imaju vidljivo istaknuta vanjska obilježja.
Članak 53.
Motorna vozila smiju se kretati u luci prometnim putovima vidno obilježenim crtom svijetle boje.
Brzina motornih vozila ne smije biti veće od 10 km/h na otvorenom prostoru, a 5 km/h na zatvorenom prostoru.
Zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje motornih vozila na lučkom području, gdje se obavlja lučki rad odnosno na mjestima na kojima je istaknuta izričita zabrana.
Članak 54.
Osobe su dužne kretati se lučkim područjem tako da ne ometaju kretanje vozila, lučke mehanizacije i obavljanje lučkog rada.
Članak 55.
Radnici koji na lučkom području obavljaju poslove dužni su se pridržavati propisa o sigurnosti u željezničkom prometu.
Radnici koji na lučkom području obavljaju poslove razmještanja vagona traktorima ili na drugi način dužni su se pridržavati propisa o zaštiti na radu.
Članak 56.
Maksimalno vrijeme zadržavanja za potrebe ukrcaja i iskrcaja putnika na operativnoj obali je 30 minuta, a za potrebe iskrcaja ribe sat vremena. Nakon isteka vremena određenog za obavljanje ukrcaja i iskrcaja putnika ili ribe, započinje teći vrijeme za zaračunavanje ležarine. Ukoliko brod namjerava ostati određeno vrijeme u luci nakon završetka lučkih operacija, o istome mora obavijestiti Lučku upravu Pula.
Članak 57.
Svako plovilo koje je registrirano za prijevoz putnika ili robe dužno je odmah nakon privezivanja uz operativnu obalu započeti s ukrcavanjem odnosno iskrcavanjem pridržavajući se vremena određenog u članku 20. ovog Pravilnika i uobičajenih lučkih normi, odnosno lučkih uzanci.
Nakon završetka ukrcaja odnosno iskrcaja, plovilo je dužno odmah napustiti operativnu obalu.
Članak 58.
Brodice/brodovi koji obavljaju prijevoz putnika, dužni su na mjestima ukrcaja putnika izvjesiti svoj vozni red i cjenik prijevoza, uz suglasnost Lučke uprave Pula.
Članak 59.
Ribarski brodovi i brodice (koće) kad se nalaze na vezu u luci dužni su vrata širilice držati zatvorene tj. moraju biti unutar broda
IX RUKOVANJE OPASNIM TERETIMA
Članak 60.
Rukovanje opasnim teretima u luci mora se obavljati sukladno važećem Pravilniku o
rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari,
rasutog tereta i ostalog tereta u lukama te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama.
Pravilnikom iz stavka 1. propisuje se rukovanje opasnim tvarima u lukama, uvjeti i način
pod kojima će se obavljati prijevoz, ukrcavanje i iskrcavanje opasnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama te način sprječavanja širenja isteklih ulja.
Osim Pravilnika iz stavka 1. na području Lučke uprave primjenjuju se i Pravilnik kojim se određuju posebne sigurnosne, zaštitne i druge mjere kod rukovanja opasnim tvarima u lukama pod upravljanjem Lučke uprave Pula kao i Pravilnik o određivanju klase i količine opasnih tvari kojima se može rukovati u luci, odnosno s kojima brod može uploviti i mjesta na kojima se može rukovati opasnim tvarima na lučkom području pod upravljanjem Lučke uprave Pula
Članak 61.
Prije uplovljenja broda koji prevozi opasne ili onečiščujuće tvari, ili dovoza istih u luku s
drugim vozilima, Lučkoj upravi mora se podnijeti pisana Deklaracija o opasnim ili
onečiščujućim tvarima.
Deklaracija mora sadržavati izjavu da su podaci navedeni u deklaraciji istiniti, da su tvari
pravilno opisane odgovarajućim tehničkim nazivom, klasificirane, upakirane i obilježene te da su u svakom pogledu pogodne za transport u skladu s primjenjivim međunarodnim i nacionalnim propisima.
Deklaracija se mora podnijeti i za opasne ili onečiščujuće tvari u provozu na brodu.
Članak 62.
Za brod koji plovi u hrvatske luke ili na sidrišta, Deklaracija se mora podnijeti najkasnije po isplovljenju broda iz luke ukrcaja ili odmah po saznanju luke odredišta, odnosno ne kasnije od 48 sati prije uplovljenja broda u luku.
Za opasne ili onečiščujuće tvari koje se prevoze vozilima Deklaracija se mora podnijeti najkasnije 48 sati prije početka rukovanja opasnim ili onečiščujućim tvarima.
Brodovi koji prevoze opasne ili onečiščujuće tvari moraju prilikom uplovljenja ili
isplovljenja iz hrvatskih luka Kapetaniji dostaviti podatke iz Deklaracije Dio A. i Dio C.
Članak 63.
Deklaraciju iz članka 61. ovog Pravilnika, Lučkoj upravi dužan je podnijeti:
1) krcatelj ako se opasne i onečiščujuće tvari ukrcavaju u brod iz vozila
2) ovlaštenik koncesije ako se opasne ili onečiščujuće tvari ukrcavaju u brod ili u vozilo iz
lučkog skladišta
3) Brodar, zapovjednik ili pomorski agent ako se opasne ili onečiščujuće tvari iskrcavaju iz
broda ili ako se nalaze na brodu u provozu.
Članak 64.
Koncesionari i svi korisnici luke trajno su zaduženi za provedbu propisanih uvjeta i mjera za
transport i rukovanje opasnim tvarima u luci.
Članak 65.
Prilikom opskrbe brodova pogonskim gorivom, u luci se primjenjuju posebni propisi o rukovanju i prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu.
Članak 66.
Brod koji se opskrbljuje pogonskim gorivom u luci dužan je na vidljivom mjestu danj istaknuti crvenu zastavu, a noću staviti crveno svjetlo vidljivo sa svih strana te držati zatvorene sve palubne otvore.
Posada sa sredstvima za gašenje požara mora biti u stanju pripravnosti.
Članak 67.
Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije započeti prije nego se iskrcaju putnici.
Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu može započeti nakon što se brod odnosno brodica opskrbe pogonskim gorivom.
X. ODLAZAK BRODA
Članak 68.
Svi plovni objekti spremni za isplovljenje iz luke ili premještaj u luci, sa veza ili sidrišta, dužni su o tome izvijestiti VTS službu, Lučku kapetaniju Pula i LU – LKC na VHF kanalu 9 i dati Odlazno izvješće (Departure Report) :
Ime broda
Pozivni znak
Iskaz namjere : “isplovljenje/premještaj”
LU – LKC uz suglasnost kapetanije na temelju izvješća daje/uskraćuje plovnom objektu odobrenje za isplovljenje/premještaj.
Članak 69.
Prilikom odlaska broda peljar se ukrcava na obali dok je brod još vezan, a iskrcava se na mjestu za iskrcaj peljara ili na sidrištu.
Članak 70.
Brod je dužan pri iskrcaju peljara peljarskoj brodici pružiti zavjetrinu, a peljaru osigurati siguran silazak s broda korištenjem peljarskih ljestvi, ili kombinacijom ljestava i siza.
Članak 71.
Smatrat će se da je brod napustio luku:
kad je na sidrištu uvukao sidro u sidreno okno;
ako isplovljava s peljarom u trenutku kada je iskrcao peljara;
ako isplovljava bez peljara u trenutku kad je prošao glavu lukobrana.
XI MJERE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
Članak 72.
Brod je dužan ukazati prvu pomoć svim osobama povrijeđenim na brodu.
Brod je dužan obavijestiti LU – LKC s kratkim opisom događaja u slučaju:
teže povrede jedne ili više osoba,
lakše povrede više osoba, ili
smrti osobe na brodu
Trgovačko društvo koje obavlja djelatnost u luci, u slučaju teže povrede jedne osobe, lakše povrede više osoba ili smrti osobe na području luke na kojem obavlja djelatnost, dužno je obavijestiti LU – LKC s kratkim opisom događaja.
Ako se na plovnom objektu desi izvanredan događaj osobama, trupu, opremi, stroju odnosno teretu, ili ako se opazi onečišćenje okoliša, osoba koja upravlja plovnim objektom, dužna je o tome bez odlaganja izvijestiti LU –LKC i Lučku kapetaniju.
Članak 73.
U slučaju izbijanja požara na brodu zapovjednik broda dužan je poduzeti mjere za gašenje požara i o tome obavijestiti LU – LKC.
Trgovačko društvo koje je dobilo koncesiju za korištenje zatvorenih ili otvorenih skladišta i drugih površina dužno je imati odgovarajuću opremu za gašenje požara.
Sve osobe koje primijete požar u luci dužne su o tome obavijestiti vatrogasnu službu i LU – LKC.
Članak 74.
Ako plovni objekt izgubi dio opreme ili tereta u luci, osoba koja upravlja plovnim objektom, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Lučku kapetaniju i LU – LKC.
Ako osoba koja upravlja plovnim objektom primijeti da u luci ima predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, koji mogu oštetiti druge plovne i lučke objekte, naprave, uređaje i postrojenja ili onečistiti more, dužni su o tome obavijestiti Lučku kapetaniju i LU – LKC.
Članak 75.
U luci se može obavljati degazacija, fumigacija tereta i deratizacija broda, na zahtjev zapovjednika broda ili nadležnog državnog organa.
Degazacija, fumigacija i deratizacija broda mogu se obavljati uz odobrenje Lučke uprave i uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije, na samo za to određenim mjestima, na određeni način i u određeno vrijeme.
Brod koji je podvrgnut deratizaciji i fumigaciji dužna je čuvati osoba ovlaštena za obavljanje ove djelatnosti sve do povratka posade na brod te je dužna istaći upozorenja o opasnostima i spriječiti pristup na brod neovlaštenim osobama.
Ostala čišćenja pomorskih objekata, pri kojima nema opasnosti od nezgoda i onečišćenja mora
( dezinfekcija, dezinsekcija i sl. ) mogu se na uobičajeni način obavljati u svako vrijeme uz odgovarajuće mjere predostrožnosti i uz prethodno odobrenje LU – LKC.
XII OSOBE ZA ČUVANJE BRODOVA
Članak 76.
U slučaju da posada napusti brod Lučka kapetanija će utvrditi činjenicu da je brod napušten, te narediti čuvanje napuštenog broda LU – LKC-u.
Članak 77.
LU – LKC dužan je čuvati brod kojemu je Lučka kapetanija zabranila isplovljenje.
LU – LKC dužan je čuvati brod i na temelju izričitog naloga trgovačkog suda.
XIII RIBOLOV, SPORTSKE I DRUGE AKTIVNOSTI
Članak 78.
Ribolov, sportske i druge aktivnosti u obliku organizirane manifestacije, natjecanja i slično može se obavljati u luci samo na osnovi odobrenja LU – LKC uz suglasnost Lučke kapetanije.
Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka mora se podnijeti LU – LKC najmanje osam dana prije početka ribolova, sportske ili druge aktivnosti.
Pojedinačni sportski i rekreacijski ribolov fizičkih osoba u luci dozvoljen je u označenom vanjskom dijelu luke (prilog:karta), slijedećim ribolovnim alatima:
odmet, ukupno do dva (2) komada, s najviše po tri (3) udice na svakom odmetu;
kančenica, ukupno do dva (2) komada, s najviše po tri (3) udice na svakoj kančenici;
povlačni povraz ili panula, ukupno do dva (2) komada, s najviše po tri (3) udice na svakoj panuli.
Strogo je zabranjeno obavljanje ribolova kao gospodarske djelatnosti (polaganje mreža, parangala, vrša i slično) kao i aktivnosti iz stavka 1. i stavka 3. ovog članka kojima se ometa odvijanje pomorskog prometa na prilazu luci osim uz odobrenje Lučke kapetanije.
Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje Lučke kapetanije.
Zahtjev za izdavanje odobrenja mora se podnijeti Lučkoj kapetaniji najmanje osam dana prije početka sportske ili druge aktivnosti.
XIV ZAŠTITA OKOLIŠA
Članak 79.
Postupanje s otpadom u luci mora se obavljati sukladno Planu gospodarenja otpadom s brodova na području pod upravljanjem Lučke uprave Pula, koji propisuje prihvat i
rukovanje brodskim akumuliranim otpadom i ostacima brodskog tereta na području pod upravljanjem Lučke uprave.
U luci nije dozvoljeno bacati otpatke, ostavljati ostatke tereta i ispuštati tekućine ili druge tvari koje onečišćuju luku.
Otpad koji je nekontrolirano ostavljen na području luke, odnosno koji onečišćuje obalu ili more, bit će uklonjen ili saniran na teret počinitelja.
Lučki koncesionari moraju svoje tehnološke procese rada prilagoditi očuvanju okoliša. Nakon završetka rada na nekom brodu ili području luke, moraju od ostataka tereta i ambalaže počistiti obale ili prometnice na kojima se vršio rad.
Svi koncesionari na području pod upravljanjem Lučke uprave moraju trajno primjenjivati odredbe vezane uz zaštitu okoliša te po potrebi stalno poboljšavati vizualni identitet luke potrebnim održavanjem i neophodnim zahvatima.
Skupljanjem otpada na području pod upravljanjem Lučke uprave bave se specijalizirane tvrtke koje su od strane Lučke uprave dobile koncesiju za obavljanje te djelatnosti.
Članak 80.
Zapovjednik broda dužan je dostaviti otpad i ostatke tereta u lučke prihvatne uređaje u skladu s odredbama MARPOL 73/78 Konvencije i odredbama važećeg Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
Članak 81.
Otpad s plovnih objekata je sav otpad uključujući fekalije, te ostatke koji nastaju za vrijeme korištenja broda i na koji se odnose Dodaci I.,IV., i V. MARPOL 73/78 Konvencije, osim ostataka od tereta.
Ostaci tereta su : bilo kakvi ostaci od tereta na palubi, brodskim skladištima ili tankovima koji ostanu na brodu nakon iskrcaja tereta i operacija čišćenja, uključujući ukrcajno/ iskrcajne viškove tereta i ostatke od pranja tankova tereta.
Članak 82.
Odredbe ove glave odnose se na sve brodove, jahte i brodice, bez obzira na zastavu pripadnosti koji uplovljavaju u hrvatske luke, osim ratnih i javnih brodova.
Brodovi koji su izuzeti iz odredbi ove glave dužni su koliko god je moguće dostavljati brodski otpad i ostatke od tereta na način u skladu s odredbama ovog Pravilnika.
Članak 83.
Zapovjednik broda, osim ribarskog, mora dostaviti podatke o brodskom otpadu i ostacima tereta, 24 sata prije dolaska u luku ako je luka odredišta poznata ili odmah po saznanju luke odredišta ili najkasnije po isplovljenju iz prethodne luke Lučkoj kapetaniji i LU – LKC.
Članak 84.
Posada plovnog objekta dužna je prikupljati smeće iz kuhinja, stambenih i drugih prostorija i sl. u posebna spremišta na brodu.
Zapovjednik broda, jahte odnosno voditelj brodice mora prije isplovljenja iz luke predati cjelokupni brodski otpad u lučke prihvatne uređaje. LU – LKC će putem ovlaštenih koncesionara zbrinuti brodski otpad i ostatke tereta.
Iznimno, brod može proslijediti u slijedeću luku bez dostavljanja otpada, ako je vidljivo iz podataka dostavljenih sukladno članku 83. ovog Pravilnika, da na brodu postoji dovoljno prostora za smještaj cjelokupnog otpada koji je nastao i koji će nastati tijekom namjeravanog putovanja broda do luke u kojoj će se taj otpad predati u adekvatne prihvatne uređaje.
LU – LKC će osigurati prihvat otpada nastalih prilikom čišćenja i redovne upotrebe pomorskih objekata.
Članak 85.
Troškovi prihvata otpada u lukama uključujući obradu i odlaganje otpada podmiruju se iz Naknade za korištenje prihvatnih uređaja i odnosi se na sve brodove osim ribarskih brodova.
Brodovi koji obavljaju domaći linijski putnički promet i koji su predali otpad te platili Naknadu iz stavka 1. ovog članka, oslobođeni su obveze predaje otpada i plaćanja naknade u drugim lukama na toj liniji.
Članak 86.
Zapovjednik broda koji uplovljava u luku dužan je dostaviti ostatke tereta u lučke prihvatne uređaje u skladu s odredbama MARPOL 73/78 Konvencije.
Troškove prihvata ostataka tereta s broda dužan je nadoknaditi korisnik prihvatnih uređaja.
Iznimno, brod može proslijediti u slijedeću luku bez dostavljanja ostataka tereta, ako je vidljivo iz podataka dostavljenih sukladno članku 83. ovog Pravilnika, da na brodu postoji dovoljno prostora za smještaj ostataka tereta na brodu do luke u kojoj će se ostatak tereta predati u adekvatne prihvatne uređaje.
Članak 87.
Plovni objekti dužni su čuvati smeće i otpadna ulja do dolaska u luku, gdje su ih dužni predati.
U luci nije dozvoljeno bacati otpatke, ostavljati ostatke tereta i ispuštati tekućine i druge tvari koje onečišćuju luku već su korisnici luke dužni spomenuto predati ovlaštenim koncesionarima, a manje količine otpadnog ulja, djelatnicima lučke uprave koji će to pohraniti u za to namijenjene eko-bačve.
Lučka uprava i ovlaštenici koncesije naredit će osobi koja onečišćuje more ili taloži otpatke da odmah prekine onečišćavanje ili ukloni otpatke.
Ako osoba koja onečišćuje more ne postupi po naredbi iz stavka 3. ovog članka, lučka uprava ili ovlaštenik koncesije sami će očistiti luku na trošak i teret osobe koja onečišćuje more.
Ako nadležno tijelo utvrdi da se onečišćuje more ili otpaci talože djelovanjem lučke uprave ili ovlaštenika koncesije, troškove čišćenja snosi lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije.
Članak 88.
Na morskom području luke Pula zabranjen je iskrcaj prljavih balastnih voda.
Lučka kapetanija može odobriti iskrcaj balasta na lučkom području ako utvrdi da ne postoji opasnost od onečišćenja mora.
Članak 89.
U luci je zabranjeno spaljivanje smeća na brodovima.
Članak 90.
Prilikom manipulacije teretom izvršitelj posla mora poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi rasipanje tereta u more i na obalu.
Trgovačko društvo ili osoba koja koristi obalu dužna je nakon završetka ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcaja tereta očistiti korišteni dio obale.
Trgovačko društvo dužno je održavati i sve ostale površine na kojima obavlja svoje djelatnosti.
Članak 91.
Zapovjednik broda s kojeg je onečišćeno more ili obala uljem ili na drugi način dužan je odmah postaviti zaštitne brane i istovremeno obavijestiti Lučku kapetaniju.
XV ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 92.
Ovim aktom prestaje važiti dosadašnji «Pravilnik o redu u luci i uvjetima korištenja luke na lučkom području Lučke uprave Pula iz svibnja 2017. godine»
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Lučke uprave Pula.
Članak 93.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se po postupku propisanom za njegovo donošenje.
PREDSJEDNIK
UPRAVNOG VIJEĆA
__________________________
Valter Boljunčić
Na temelju članka 3. stavak 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te granicama plovidbe brodova i brodica izvan luka («Narodne Novine» br. 90/05), članka 84. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03), Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja (Narodne novine 94/07) i članka 52. točke 5. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula, na sjednici održanoj 20.12.2017.godine, donijelo je
PRAVILNIK O REDU U LUCI BUNARINA
I TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju red u luci i uvjeti korištenja lukom Bunarina na lučkom području Lučke uprave Pula (u daljnjem tekstu: Lučka uprava).
Članak 2.
Lučko područje Lučke uprave obuhvaća kopneni i morski dio kako je to opisano u Odluci Vlade Republike Hrvatske o davanju Lučkoj upravi Pula na privremeno upravljanje i korištenje lučkih područja luke Bunarina na dijelu k.o. Pula, na području Grada Pule i u Odluci Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti na Odluku Skupštine Istarske Županije o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke Uprave Pula.
Lučko područje luke Bunarina kojim upravlja Lučka uprava Pula obuhvaća :
Kopneni prostor i pripadajući morski dio prema Odluci.
Shema lučkog prostora sastavni je dio ovog Pravilnika.
Članak 3.
Lučki prostor Lučke uprave, kao javna luka, služi svim korisnicima pod jednakim uvjetima, u skladu sa kapacitetima i karakteristikama luka, uz prihvaćanje lučkih pristojbi i naknada, te reda u luci koji je objavila Lučka uprava.
Članak 4.
Pored odredaba ovog Pravilnika na području luke primjenjuju se propisi koji se odnose na sigurnost plovidbe, prijelaz državne granice, te carinski, zdravstveni, sanitarni, veterinarski, fitopatološki i drugi propisi.
Članak 5.
Lučka uprava upravlja lučkim područjem iz članka 2. ovog Pravilnika.
Lučka kapetanija Pula (u daljnjem tekstu: Lučka kapetanija) vrši nadzor nad sigurnošću plovidbe i provođenjem reda u luci.
II NAMJENA I KRITERIJI KORIŠTENJA POJEDINOG DJELA LUKE
KORIŠTENJE OPERATIVNOG DJELA LUKE
Članak 6.
Brodovi i brodice bez obzira na djelatnost koju obavljaju prilikom uplovljavanja u luku moraju zatražiti dopuštenje za uplovljavanje od Lučke uprave Pula – Bunarina.
Izuzetno iz stavka 1. ovog članka dozvolu za uplovljavanje nisu dužni zatražiti sportski, ribarski brodovi i brodice, plovila koja obavljaju prijevoz putnika i taksi djelatnost te plovila koja imaju potpisani Ugovor o vezu u luci.
Članak 7.
Zapovjednici turističkih i izletničkih brodova i brodica dužni su se strogo pridržavati rasporeda korištenja obale koje je odredila Lučka uprava Pula – Bunarina.
Članak 8.
Plovni objekat privezan na operativnom dijelu luke mora biti sposoban za manevriranje.
Iznimno iz stavka 1. ovog članka Lučka uprava Pula uz suglasnost kapetanije može na zahtjev zapovjednika plovila odobriti popravak stroja u luci.
Kad se ribarski brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje jedan član posade.
Članak 9.
Privez i odvez plovila na čitavom dijelu operativne obale, gatova i na morskom dijelu vrši posada samog plovila, uz dopuštenje Lučkog nadzornika.
Članak 10.
Maksimalno vrijeme zadržavanja za potrebe ukrcaja i iskrcaja putnika na operativnoj obali je 30 minuta, a za potrebe iskrcaja ribe sat vremena. Nakon isteka vremena određenog za obavljanje ukrcaja i iskrcaja putnika ili ribe, započinje teći vrijeme za zaračunavanje ležarine. Ukoliko plovilo namjerava ostati određeno vrijeme u luci nakon završetka lučkih operacija, o istome mora obavijestiti Lučku upravu Pula – Bunarina.
Članak 11.
Svako plovilo koje je registrirano za prijevoz putnika dužno je odmah nakon privezivanja uz operativnu obalu započeti s ukrcavanjem odnosno iskrcavanjem pridržavajući se
vremena određenog u članku 10. ovog Pravilnika i uobičajenih lučkih normi, odnosno lučkih uzanci.
Nakon završetka ukrcaja odnosno iskrcaja, plovilo je dužno odmah napustiti operativnu obalu.
Članak 12.
Plovila koji obavljaju prijevoz putnika, dužni su na mjestima ukrcaja putnika izvjesiti svoj vozni red i cjenik prijevoza, uz suglasnost Lučke uprave Pula.
Članak 13.
U luci Bunarina, brodovi i brodice vezuju se u pravilu na izgrađenim vezovima pod uvjetom da imaju sklopljen Ugovor o vezu sa Lučkom upravom Pula – Bunarina.
Članak 14.
Ribarski brodovi i brodice (koće) kad se nalaze na vezu u luci dužni su vrata širilice držati zatvorene tj. moraju biti unutar plovila.
Zabranjeno je pristajanje i vezivanje uz operativnu obalu (ispod velike dizalice) bez prethodno dobivene suglasnosti ovlaštenog djelatnika luke.
Samo ribarice koje imaju ugovorom reguliran vez u luci, smiju radi iskrcavanja tereta, vezati se uz operativnu obalu (podno hotela Histria), i to isključivo u jutarnjim satima.
Ribarice smiju biti vezane uz operativnu obalu maksimalno do 08:30. Ukoliko neka ribarica treba iskrcati teret u kasnijim satima, koristiti vez na kraju obale A. Ostale termine uskladiti sa ovlaštenim djelatnikom luke.
Ukoliko ribarica treba iskrcati neki neželjeni ulov vlasnik ili zapovjednik plovila mora odmah obavijestiti nadležnog djelatnika luke i s njim dogovoriti i uskladiti iskrcavanje neželjenog ulova.
Strogo se zabranjuje vezivanje ribarskih plovila za drveni jedriličarski ponton postavljen paralelno s operativnom obalom.
Zabranjuje se odlaganje mreža i ostalog materijala bilo gdje u luci bez prethodne suglasnosti djelatnika Lučke uprave Pula – Bunarina
Za potrebe održavanja mreža i drugih naprava, isključivo koristiti plato na kraju obale «A».
Zabranjuje se prometovanje biciklima i motorkotačima po molovima.
Strogo se zabranjuje bacanje ili ispuštanje u more bilo čega za vrijeme boravka u luci. Zabranjuje se ostavljanje nevezanog psa na plovilu bez prisustva gospodara.
U slučaju nepoštivanja odredbi iz ovog stavka, vlasniku brodice otkazuje se, trenutno, daljnje korištenje veza.
III KORIŠTENJA VEZOVA U KOMUNALNOM DIJELU LUKE
Članak 15.
Red prvenstva na dobivanje stalnog veza u komunalnom dijelu, uređen je odredbom članka 5. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (“Narodne novine”, broj: 94/07) (dalje: Pravilnik o kriterijima), a ovim Pravilnikom u okviru provođenja navedene odredbe Pravilnika o kriterijima dodatno se razrađuju pojedini elementi reda prvenstva u luki Bunarina.
Članak 16.
Lučka uprava Pula – Bunarina u skladu s ovim Pravilnikom i uređenom namjenom lučkog područja u komunalnom dijelu, grupira vezove prema namjeni i dužini plovila
U okvirima grupiranja vezova iz stavka 1. ovog članka red prvenstva na sklapanje ugovora o stalnom vezu ostvaruju vlasnici plovila po redu sukcesivno, kako je to uređeno u članku 5. Pravilnika o kriterijima.
U komunalnom dijelu luke, u kojem su vezovi grupirani prema dužini i namjeni plovila, sklapati će se ugovori isključivo s vlasnicima plovila određene namjene prema članku 5. Pravilnika o kriterijima.
Članak 17.
Lučka uprava Pula – Bunarina svake godine raspisuje javni poziv kojim poziva sve vlasnike plovila, koji temeljem odredbe članka 5. Pravilnika o kriterijima, mogu ostvariti pravo na sklapanje ugovora o vezu u komunalnom dijelu luke, da podnesu zahtjeve za sklapanje ugovora o vezu za sljedeću kalendarsku godinu.
Pravo prvenstva pri dodjeli veza u komunalnom dijelu, imaju po skupinama sukcesivno:
1. vlasnici broda/brodice koji imaju prebivalište ili sjedište na području Grada Pule, i plovilo je upisano pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika.
2. vlasnici plovila koji imaju prebivalište na području Grada Pule, i brod/brodica je upisan pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu sporta i razonode.
3. vlasnici brodova/brodica čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području Lučke kapetanije Pula.
Prilikom dodjele pojedinog veza na komunalnom dijelu luke, Lučka uprava Pula – Bunarina, određuje raspored plovila prema dužini i namjeni, te ista prema tim kriterijima i grupira.
Za višak nezbrinutih plovila, formirati će se lista čekanja za dodjelu veza, za koju opet vrijede gore navedeni kriteriji.
Lučka uprava Pula – Bunarina zadržava pravo i zakonsku obvezu preraspodjele plovila prema dužini i namjeni.
Svako plovilo koje ispuni kriterije i ostvari pravo na vez, mora se prilikom zaključenja Ugovora, vezati na dodijeljeno mjesto, radi primopredaje veza, što je uvjet za sklapanje Ugovora.
Ukoliko vlasnik plovila ne namjerava koristiti vez duže od 30 dana, dužan je o tome i o datumu povratka obavijestiti Lučku upravu Pula – Bunarina, te će se vez za to razdoblje privremeno dodijeliti na korištenje plovilu s liste čekanja.
Ukoliko se primarni korisnik odluči vratiti ranije, dužan je o toj namjeri obavijestiti Lučku upravu Pula – Bunarina kako bi se vez pravovremeno oslobodio.
IV KORIŠTENJA VEZOVA U NAUTIČKOM DIJELU LUKE
Članak 18.
Ovim Pravilnikom uređuju se uvjeti i način održavanja reda u luci Bunarina.
Moraju ih se pridržavati svi vlasnici jahti, brodica i drugih plovnih objekata, te osobe koje borave ili se nalaze u prostorima luke.
Članak 19.
Ovlašteni djelatnik (zaposlenik) Lučke uprave Pula – Bunarina određuje vez plovila u skladu s planom – evidencijom vezova i ovlašten je svako plovilo ili drugi plovni objekt po potrebi premjestiti. Stalni vez u luci određuje se ugovorom s vlasnikom plovila.
Kad je plovilo na stalnom vezu odsutno, Lučka uprava Pula – Bunarina ima pravo na to mjesto privezati tranzitno plovilo. Korisnik stalnog veza dužan je obavijestiti Recepciju Lučke uprave Pula – Bunarina o svom odlasku i predviđenom dolasku na vez.
Članak 20.
Pri dolasku u luku zapovjednik plovila dužan se bez odlaganja prijaviti na Recepciju i predočiti dokumente o plovilu, kao i dojaviti svaki svoj odlazak iz luke.
Prilikom uplovljavanja i/ili isplovljavanja u luku plovilo ne smije ploviti brzinom većom od 3 čvora.
Članak 21.
Vezivanje plovila mora biti na siguran način, ispravnim konopima odgovarajućih dimenzija. Ukoliko plovilo nije pravilno ili primjereno privezano, to će učiniti djelatnik luke na trošak vlasnika, odnosno korisnika plovila.
U luci je zabranjeno sidrenje. Iznimno, ovlašteni djelatnik Lučke uprave Pula – Bunarina može dozvoliti privremeno sidrenje plovila u pripadajućem akvatoriju luke, ako za to postoji opravdani razlog.
Članak 22.
Na području neposredno uz luku osobna i poluteretna vozila – prikolice mogu se parkirati samo na za to dozvoljenim površinama u skladu s prometnim oznakama i navodima ovlaštenog djelatnika Lučke uprave Pula – Bunarina.
Vozilima (kamp prikolice, auto – home itd.) osim osobnih vozila ne dozvoljava se ulaz i parkiranje u prostoru luke Bunarina.
Vlasniku vozila koji postupi suprotno pravilima iz prethodnog stavka vozilo će se odstraniti (paukom) na njegov trošak.
Članak 23.
Na razvodni električni ormarić dozvoljen je priključak samo s ispravnim električnim kablovima i snagom koja je naznačena na utičnici razvodnog električnog ormarića. Priključak na vodovodne instalacije može se obaviti samo s ispravnim cijevima koje na kraju imaju ventil za zatvaranje.
Članak 24.
Primopredajom prijave, inventarnog popisa i ključeva plovila smatra se da je plovilo u luci ili plovidbi.
Članak 25.
O plovnom objektu koji je privezan u luci dužan je brinuti se brodar odnosno vlasnik plovnog objekta te odgovara za svaku štetu koju plovni objekt počini drugim plovnim objektima, obali, uređajima, napravama ili postrojenjima.
Članak 26.
Osim što se zabranjuje rukovanje opasnim tvarima, za vrijeme boravka u luci zabranjeno je i:
- uporaba brodskog WC-a, koji ima direktan ispust u more
- paljenje vatre,
- bacanje smeća i otpadaka izvan kontejnera,
- puštanje psa slobodno bez uzice,
- vješanje rublja po gatovima i drugim prostorima luke,
- postavljanje natpisa, reklama i drugih poruka,
- narušavanje mira ostalih gostiju luke,
- od 22,00 do 08,00 sati galama i stvaranje buke, te kretanje u blizini dizalica,
- ometanje kretanja plovila i vozila na prometnim putevima,
- držanje motora u pogonu i imati aparate na plin ili električnu energiju uključene,
- držanje u pogonu propelera brodice, osim za uplovljavanje ili isplovljavanje,
- postavljanje TV antena na gatovima,
- odlagati pomoćne brodice, daske za jedrenje ili drugu opremu na gatovima.
Članak 27.
Otpadno ulje, naftu, ostatke masnih derivata, deterdžente, odlagati u za to određene posude. Svako izlijevanje u more strogo je zabranjeno. U slučaju nepoštivanja odredbi iz prethodna dva stavka, vlasniku plovila otkazuje se, trenutno, daljnje korištenje veza.
Članak 28.
Djeca trebaju biti pod nadzorom roditelja ili odraslih osoba.
Članak 29.
Kod izvođenja radova na plovilu strogo voditi računa da se ne ometa susjedni plovni objekt. Za sve zatražene radove na plovilu omogućiti uvid u tehničku dokumentaciju iz koje se mora vidjeti način popravka odnosno otklanjanja manjkavosti.
Članak 30.
Pri dizanju plovila upozoriti na opremu podvodnog dijela i dati točne podatke o položaju podvodne opreme. Eventualne štete na opremi koje nastanu zbog netočnih podataka Lučka uprava Pula – Bunarina nije dužna nadoknaditi.
Članak 31.
Popravljanje i održavanje plovila dozvoljeno je samo na prostoru koji posebno za svaki pojedini slučaj odredi ovlašteni djelatnik luke pri čemu se vlasnici-korisnici moraju najaviti Recepciji luke dva dana unaprijed s opisom radova koje namjeravaju izvesti. Svaki korisnik veza dužan je imati valjano osiguranje za plovilo protiv nezgoda prouzročenih drugim plovnim objektima, osobama ili opremi luke.
Članak 32.
Svaki korisnik veza dužan je pismeno prijaviti Recepciji luke svaku promjenu opreme i popisa opreme tj. svaki unos ili iznos opreme (inventarni popis) iz luke.
Članak 33.
Prije nego što plovilo bude predano na čuvanje na kopnu, vlasnik se mora pobrinuti da rezervoari za gorivo budu prazni, mora ukloniti plinske boce kao i druge lako zapaljive materijale, te isključiti sve električne i vodovodne priključke. U slučaju nesreće koju bi prouzročio vlasnik plovila kršenjem ovih Pravila, Lučka uprava Pula – Bunarina ne odgovara.
Članak 34.
Lučka uprava Pula – Bunarina ima pravo odrediti posebne uvjete za određene tipove plovila koji zahtijevaju poseban tretman.
Članak 35.
Vlasnik-korisnik plovila dužan je redovito plaćati sve usluge sukladno važećem Cjeniku. Lučka uprava Pula – Bunarina može zadržati plovilo ili opremu sve do isplate potraživanja.
Članak 36.
Lučka uprava Pula – Bunarina ne odgovara za štete i druge posljedice koje nastanu zbog nepoštivanja ovih Pravila. Zbog kršenja ovih Pravila luka može otkazati gostoprimstvo gostu luke ili otkazati vez korisniku veza.
Članak 37.
Dolaskom u luku smatra se prihvaćenim ovaj Pravilnik koji je izvješen na oglasnoj ploči Recepcije, a o čemu je gosta ili korisnika veza dužan informirati djelatnik recepcije ili drugi ovlašteni djelatnik luke. Za sve pritužbe posreduje Recepcija luke Bunarina odnosno sve se upisuje u knjigu žalbe.
Članak 38.
Prilikom isplovljavanja plovila iz luke Bunarina zapovjednik je dužan odjaviti boravak na Recepciji luke. Ako plovni objekt odlazi iz luke kopnenim putem sve radnje dizanja i utovara istoga u vozilo obavljaju se preko Recepcije luke na trošak vlasnika – korisnika plovnog objekta.
Članak 39.
Sukladno grafičkom prikazu lučkog područja Lučke uprave Pula – luka Bunarina, koji je sastavni dio ovog Pravilnika, na operativnom, komunalnom i nautičkom dijelu luke, način priveza i upotreba određuje se prema namjeni luke slijedom navedenog:
V LUKA BUNARINA
KOMUNALNI DIO LUKE
OPERATIVNI DIO LUKE – RIBARSKI I PUTNIČKI DIO
NAUTIČKI DIO LUKE
PRIVREMENI NAUTIČKI DIO LUKE
1. Obala B ispred upravne zgrade Recepcije
Prenamjenjuje se u privremeni nautički dio luke za privez manjih nautičkih plovila – četverovez u periodu od 1. svibnja do 31. listopada.
VI RED U LUCI
Članak 40.
Na lučkom području zabranjeno je obavljati radnje koje mogu:
ugroziti ljudske živote;
prouzročiti požar;
onečistiti more;
nanijeti štetu drugim brodovima i brodicama te obali, lučkim napravama, uređajima i postrojenjima;
U luci je zabranjeno:
onemogućiti pristup napravama za privez;
premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta, osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta
vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima;
neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;
oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještajem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijanjem klinova, greda i sl. u obale, dizati kamenje s obalnih zidova, bušiti obalu radi postavljanja reklamnih panoa ili obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;
zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali, na plovnom objektu i na napravama za privez;
čistiti, strugati i bojiti nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta, osim na dijelu luke koji je namijenjen za tu svrhu
zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;
držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda;
kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;
na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi, te držati bilo kakav materijal;
obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;
spaljivanje otpada na plovnom objektu;
na bilo koji drugi način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša
15. loviti ribu i druge morske organizme.
Radnje iz točaka 2., 6., 7., 9., 10., 12. i 15. stavka 2. ovog članka mogu se obavljati samo na osnovi odobrenja LU – LKC uz suglasnost Lučke kapetanije.
Članak 41.
Lučka uprava Pula – Bunarina uz prethodnu obavijest Lučkoj kapetaniji, određuje plovnom objektu mjesto za privez uz operativnu obalu.
Lučka kapetanija može plovnom objektu iz razloga sigurnosti plovidbe, sigurnosti i zaštite ljudskih života i okoliša, lučkih i drugih objekata uz prethodnu, a iznimno i uz naknadnu obavijest Lučkoj upravi Pula – Bunarina, narediti da se već privezani ili usidreni plovni objekt premjesti na drugi vez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta, te da se djelomično ili potpuno nakrcani plovni objekt ukloni s operativne obale na određenu poziciju.
Lučka kapetanija će uskratiti suglasnost za privez plovnog objekta iz opravdanih razloga, odnosno kad primi obavijest Lučke uprave Pula – Bunarina da se time ugrožava sigurnost plovidbe, sigurnost ljudskih života i objekata na obali ili na moru, te ako je plovni objekt u takvom stanju da bi se time onečistilo more.
Članak 42.
Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika, moraju prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta u luci, postupati tako da tim radnjama ne ugroze ljudske živote i ne onečiste more, te ne nanesu štetu svom plovnom objektu, kao i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom ili nasukanjem.
Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika odgovoran je za siguran boravak plovnog objekta na vezu u luci.
O plovnom objektu koji je privezan u luci dužan je brinuti se brodar odnosno vlasnik plovnog objekta te odgovara za svaku štetu koju plovni objekt počini drugim plovnim objektima, obali, uređajima, napravama ili postrojenjima.
Članak 43.
Nasukani, neupotrebljivi ili potonuli pomorski objekt odnosno potonula stvar smije se nalaziti unutar luke samo na osnovu odobrenja Lučke uprave Pula – Bunarina i uz suglasnost Lučke kapetanije.
Ako pomorski objekt odnosno potonula stvar iz stavka 1. ovog članka ugrožava sigurnost plovidbe ili postoji opasnost onečišćenja mora, brodar odnosno vlasnik pomorskog objekta ili potonule stvari, dužni su na zahtjev Lučke kapetanije, pomorski objekt odnosno potonulu stvar premjestiti iz luke na mjesto koje odredi Lučka uprava Pula – Bunarina.
Ako brodar odnosno vlasnik pomorskog objekta ili potonule stvari ne postupi prema zahtjevu Lučke kapetanije iz stavka 2. ovog članka, Lučka kapetanija će narediti Lučkoj upravi Pula – Bunarina da to obavi na teret i rizik brodara, vlasnika pomorskog objekta, odnosno potonule stvari, na mjesto koje odredi Lučka uprava Pula – Bunarina uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije.
Plovni objekt u raspremi može se držati u luci samo na osnovi odobrenja LUP – LKC uz prethodnu suglasnost Lučke kapetanije.
Brod u raspremi mora danju i noću imati određeni broj članova posade u straži odnosno stražara, čiji broj, sastav te stupanj njihova stručnog obrazovanja određuje Lučka kapetanija posebno za svaki slučaj.
Članak 44.
Plovni objekt koji se nalazi u luci mora biti privezan odgovarajućim i ispravnim vezovima na napravama za privezivanje (bitve, plutače za vez, alke i sl.).
U slučaju nailaska nevremena koje može ugroziti sigurnost plovni objekti privezani ili usidreni u luci moraju pojačati svoje vezove, odnosno povećati broj sidara, a po naređenju Lučke kapetanije i isploviti iz luke ili se skloniti u zavjetrinu.
Članak 45.
Brodska zviždaljka i zastavni nakit smiju u luci koristiti samo uz prethodno odobrenje Lučke kapetanije osim u slučaju nužde i opasnosti ili prilikom manevriranja.
Članak 46.
Vezovi plovnih objekata privezanih u luci ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih objekata, kretanje osoba i vozila obalom, kao i rad lučkih naprava.
Iznimno, ako ne postoji druga mogućnost Lučka kapetanija može dopustiti privez plovnih objekata na način suprotan odredbi iz stavka 1. ovog članka.
Ako je plovni objekt vezan u luci u skladu s odredbama stavka 2. ovog članka, dužan je na mjestu gdje vez izlazi iz plovnog objekta danju istaknuti crvenu zastavu, a noću staviti crveno svijetlo vidljivo sa svih strana, te prema potrebi vezove popustiti ili nategnuti, odnosno, odvezati.
Ako ispred ili iza plovila privezanog uz operativnu obalu u luci može pristati drugo plovilo, privezano plovilo mora noću bijelim svijetlom vidljivim sa svih strana označiti svoj pramac ili krmu, a po potrebi i oba ova dijela broda.
Ako je prilikom priveza broda, duljina broda veća od duljine operativne obale, tj. ako mu krajnji dijelovi strše izvan obale, brod mora biti označen i osvijetljen prema odredbi iz stavka 3. ovog članka.
Zapovjednik broda, jahte i voditelj brodice, po naređenju Lučke uprave Pula – Bunarina uz suglasnost Lučke kapetanije, dužan je dozvoliti da se uz plovni objekt privežu jedan ili više drugih plovnih objekata radi održavanja veze s obalom.
Članak 47.
Kad se plovilo nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti onoliko članova posade koliko je potrebno da se u slučaju opasnosti može njime sigurno upravljati.
Na plovilu iz stavka 1. ovog članka među članovima posade moraju se nalaziti po jedan časnik palube i stroja, a noću brodska straža.
Kad se ribarski brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje po jedan član posade službe palube i stroja. Ako se ovi brodovi nalaze u skupinama i privezani uz bok jedan drugome, na svaka tri broda mora se nalaziti najmanje po dva člana posade službe palube i stroja.
Iznimno, ako to dozvoljavaju uvjeti, Lučka kapetanija može smanjiti broj članova posade na ribarskom brodu.
Članak 48.
Ukrcaj i iskrcaj putnika s operativne obale na brod, jahtu ili brodicu mora se obavljati na dijelu obale koji je za to određen i to preko propisanih mostova ili stepenica.
Noću dio obale koji je određen za ukrcavanje i iskrcavanje putnika mora biti primjereno osvijetljen.
Članak 49.
Brod, jahta ili brodica namijenjena za gospodarske svrhe mora prilikom ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika i tereta poduzeti ove mjere :
Otvor ograde ne smije se otvoriti prije privezivanja uz obalu odnosno prije nego se plovilo zaustavi, a mora se zatvoriti prije nego se odveže;
Most za ukrcavanje odnosno iskrcavanje putnika i tereta mora biti sigurno i čvrsto postavljen i mora imati dovoljno jake bočne ograde, a na podu pričvršćene poprečne letvice. Noću most mora biti dobro osvijetljen;
Stepenice na bokovima zajedno s pomoćnim mostom koji povezuje stepenice s obalom moraju biti dobro pričvršćene, a bočne ograde moraju imati dovoljno jake i sigurno usađene stupove sa zategnutim konopima. Odgovarajuća zaštitna mreža mora se uvijek nalaziti ispod brodskih stepenica;
Svi palubni otvori moraju biti ograđeni i tako zatvoreni da se pored i preko njih može sigurno prolaziti;
Ukrcaj i iskrcaj putnika ne smije se obavljati bez prisutnosti člana posade iz službe palube kojemu na dohvatu mora biti kolut za spašavanje s odgovarajućim konopom.
Članak 50.
Rubni obalni prostor u luci mora biti stalno slobodan a u dijelu luke gdje se obavlja ukrcaj/iskrcaj putnika, mora biti posebno ograđen ili vidno obilježen.
Na tom prostoru smiju se nalaziti samo uređaji za lučko-transportni rad, naprave za privezivanje brodova, uređaji za osiguranje ljudi i tereta pri radu.
Članak 51.
Plovilo u luci mora uvijek biti spremno za manevriranje.
Plovila u luci ne smiju obavljati popravke kojima se onesposobljuju za plovidbu.
Iznimno na zahtjev zapovjednika, plovilo se može popraviti u luci na mjestu i u vrijeme koje odredi LUP – LKC uz suglasnost Lučke kapetanije.
Plovni objekti se rastavljaju ( kasiraju ) samo u brodogradilištima ili rezalištima.
Članak 52.
Redovito održavanje plovila u luci može se obavljati samo uz suglasnost Lučke uprave Pula – Bunarina.
Radovi iz stavka 1. ovog članka ne smiju ometati redoviti tijek lučkih operacija, ni ugrožavati sigurnost osoba, niti ekološke propise.
Članak 53.
Plovni objekti se mogu izvlačiti i držati na području luke samo na mjestima koje odredi Lučka uprava Pula – Bunarina uz suglasnost Lučke kapetanije.
Članak 54.
Odobrenje za kretanje i zadržavanje vozila na lučkom području izdaje Lučka uprava Pula – Bunarina.
Vozila MUP-a, Hitne pomoći, vatrogasaca, Lučke kapetanije i Carine mogu se kretati i zadržavati na lučkom području bez odobrenja kad obavljaju osnovnu djelatnost i imaju vidljivo istaknuta vanjska obilježja.
Članak 55.
Zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje motornih vozila na lučkom području, gdje se obavlja lučki rad odnosno na mjestima na kojima je istaknuta izričita zabrana.
Članak 56.
Osobe su dužne kretati se lučkim područjem tako da ne ometaju kretanje vozila, lučke mehanizacije i obavljanje lučkog rada.
VII ODVEZ I ODLAZAK
Članak 57.
Zapovjednik broda koji isplovljava u domaću luku mora prilikom odlaska podnijet kapetaniji prijavu o odlasku broda iz luke i izvadak popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane i iskrcane u toj luci, kao i iskaz tereta, a za brod hrvatske državne pripadnosti samo prijavu o odlasku broda, kao i iskaz tereta.
Prijava odlaska podnosi se na važećem obrascu najkasnije jedan sat prije odlaska broda odnosno brodice.
Lučka kapetanija na osnovu prijave odlaska iz luke izdaje Dozvolu odlaska broda.
VIII MJERE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
Članak 58.
Posada plovila je dužna ukazati prvu pomoć svim osobama povrijeđenim na brodu.
Zapovjednik plovila je dužan obavijestiti LUP – LKC s kratkim opisom događaja u slučaju:
teže povrede jedne ili više osoba,
lakše povrede više osoba, ili
smrti osobe na brodu
Trgovačko društvo koje obavlja djelatnost u luci, u slučaju teže povrede jedne osobe, lakše povrede više osoba ili smrti osobe na području luke na kojem obavlja djelatnost, dužno je obavijestiti LUP – LKC s kratkim opisom događaja.
Ako se na plovnom objektu desi izvanredan događaj osobama, trupu, opremi, stroju odnosno teretu, ili ako se opazi onečišćenje okoliša, osoba koja upravlja plovnim objektom, dužna je o tome bez odlaganja izvijestiti LUP –LKC i Lučku kapetaniju.
Članak 59.
U slučaju izbijanja požara na plovilu zapovjednik plovila je dužan poduzeti mjere za gašenje požara i o tome obavijestiti LUP – LKC.
Trgovačko društvo koje je dobilo koncesiju za korištenje zatvorenih ili otvorenih skladišta i drugih površina dužno je imati odgovarajuću opremu za gašenje požara.
Sve osobe koje primijete požar u luci dužne su o tome obavijestiti vatrogasnu službu i LUP – LKC.
Članak 60.
Plovni objekti dužni su čuvati smeće i otpadna ulja do dolaska u luku, gdje su ih dužni predati.
U luci nije dozvoljeno bacati otpatke, ostavljati ostatke tereta i ispuštati tekućine i druge tvari koje onečišćuju luku, već su korisnici luke dužni spomenuto predati ovlaštenim koncesionarima, a manje količine otpadnog ulja, djelatnicima Lučke uprave Pula – Bunarina koji će to pohraniti u za to namijenjene eko-bačve.
Lučka uprava Pula – Bunarina i ovlaštenici koncesije naredit će osobi koja onečišćuje more ili taloži otpatke da odmah prekine onečišćavanje ili ukloni otpatke.
Ako osoba koja onečišćuje more ne postupi po naredbi iz stavka 3. ovog članka, Lučka uprava Pula – Bunarina ili ovlaštenik koncesije sami će očistiti luku na trošak i teret osobe koja onečišćuje more.
Ako nadležno tijelo utvrdi da se onečišćuje more ili otpaci talože djelovanjem Lučke uprave Pula – Bunarina ili ovlaštenika koncesije, troškove čišćenja snosi Lučka uprava Pula, odnosno ovlaštenik koncesije.
Članak 61.
Na morskom području luke zabranjen je iskrcaj prljavih balastnih voda.
Lučka kapetanija može odobriti iskrcaj balasta na lučkom području ako utvrdi da ne postoji opasnost od onečišćenja mora.
Članak 62.
U luci je zabranjeno spaljivanje smeća.
Članak 63.
Prilikom manipulacije teretom izvršitelj posla mora poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi rasipanje tereta u more i na obalu.
Trgovačko društvo ili osoba koja koristi obalu dužna je nakon završetka ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcaja očistiti korišteni dio obale.
Trgovačko društvo dužno je održavati i sve ostale površine na kojima obavlja svoje djelatnosti.
Članak 64.
Zapovjednik broda s kojeg je onečišćeno more ili obala uljem ili na drugi način dužan je odmah postaviti zaštitne brane i istovremeno obavijestiti Lučku kapetaniju.
Članak 65.
Ako plovni objekt izgubi dio opreme ili tereta u luci, osoba koja upravlja plovnim objektom, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Lučku kapetaniju i Lučku upravu Pula – Bunarina.
Ako osoba koja upravlja plovnim objektom primijeti da u luci ima predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe, koji mogu oštetiti druge plovne i lučke objekte, naprave, uređaje i postrojenja ili onečistiti more, dužni su o tome obavijestiti Lučku kapetaniju i Lučku upravu Pula – Bunarina.
IX RIBOLOV, SPORTSKE I DRUGE AKTIVNOSTI
Članak 66.
Ribolov, sportske i druge aktivnosti u obliku organizirane manifestacije, natjecanja i slično može se obavljati u luci samo na osnovi odobrenja LUP – LKC uz suglasnost Lučke kapetanije.
Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka mora se podnijeti LUP – LKC najmanje osam dana prije početka ribolova, sportske ili druge aktivnosti.
Strogo je zabranjeno obavljanje ribolova kao gospodarske djelatnosti (polaganje mreža, parangala, vrša i slično) kao i aktivnosti iz stavka 1. ovog članka kojima se ometa odvijanje pomorskog prometa na prilazu luci osim uz odobrenje Lučke kapetanije.
Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje Lučke kapetanije.
Zahtjev za izdavanje odobrenja mora se podnijeti Lučkoj kapetaniji najmanje osam dana prije početka sportske ili druge aktivnosti.
X PRIJAVLJIVANJE I PRIHVAT OTPADA S PLOVNIH OBJEKATA I OSTATAKA TERETA
Članak 67.
Otpad s plovnih objekata je sav otpad uključujući fekalije, te ostatke koji nastaju za vrijeme korištenja broda i na koji se odnose dodaci I.,IV., i V. MARPOL 73/78 Konvencije, osim ostataka od tereta.
Članak 68.
Odredbe ove glave odnose se na sve brodove, jahte i brodice, bez obzira na zastavu pripadnosti koji uplovljavaju u hrvatske luke, osim ratnih i javnih brodova.
Članak 69.
Posada plovnog objekta dužna je prikupljati smeće iz kuhinja, stambenih i drugih prostorija i sl. u posebna spremišta na brodu.
Zapovjednik broda, jahte odnosno voditelj brodice mora prije isplovljenja iz luke predati cjelokupni brodski otpad u lučke prihvatne uređaje. Lučka uprava Pula – Bunarina će putem ovlaštenih koncesionara zbrinuti brodski otpad.
Lučka uprava Pula – Bunarina će osigurati prihvat otpada nastalih prilikom čišćenja i redovne upotrebe pomorskih objekata.
Članak 70.
Troškovi prihvata otpada u luci uključujući obradu i odlaganje otpada podmiruju se iz naknade za korištenje prihvatnih uređaja i odnosi se na sva plovila osim ribarskih brodova.
XI ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 71.
Ovim aktom prestaje važiti dosadašnji «Pravilnik o redu u lučici Bunarina iz 31. srpnja 2012.»
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Lučke uprave Pula – Bunarina, nakon dobivene suglasnosti Lučke kapetanije Pula
Članak 72.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se po postupku propisanom za njegovo donošenje.
PREDSJEDNIK
UPRAVNOG VIJEĆA
__________________________
Valter Boljunčić
Temeljem odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj: 108/ 95 i 141/ 06 ), članka 3. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 90/ 05 i 10/ 08 ), Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (Narodne novine, broj: 94/ 07 ) te Pravilnika o redu u luci i uvjetima korištenja lučkog područja Lučke uprave Pula, Lučka uprava Pula donosi:
PRAVILNIK O REDU U LUCI FAŽANA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom Lučka uprava Pula propisuje namjenu pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načine uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata, način kontrole nad obavljanjem tih radnji, te red i uvjete korištenja luke Fažana.Sastavni dio ovog Pravilnika je grafički prikaz korištenja morskog i kopnenog prostora luke Fažana.
Članak 2.
Luku javnog prometa može upotrebljavati svaka pravna i fizička osoba pod uvjetom da su ispunjene sve pretpostavke za tu uporabu, a naročito:1. da luka nije zakrčena,2. da se lučke radnje mogu obaviti u roku,3. da stoje na raspolaganju potrebni uređaji i mehanizacija i4. da se prihvate cijene lučkih pristojbi i naknade za ostale usluge, te red u luci odnosno uvjeti koje donosi Lučke uprava Pula.
Članak 3.
Plovilima koji prevoze opasne terete ne dozvoljava se pristajanje i sidrenje u luci Fažana.Izuzetno za plovila iz prethodnog stavka, dozvolu za pristajanje i sidrenje izdaje Lučka uprava Pula, a uz suglasnost lučke kapetanije Pula.II. NAMJENA LUKA
Članak 4.
Luka javnog prometa Fažana namijenjena je za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila do 400 GT odnosno plovila čiji je gaz do 3,50 metra, za ukrcaj, iskrcaj putnika i robe, te za ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi.
Članak 5.
Luka Fažana podijeljena je na dva dijela, i to:
a)komunalni dio (molovi zaprivezivanjebrodica lokalnog stanovništva),
b)operativni dio (gatovi za ukrcaj i iskrcaj gostiju s izletničkih brodova,
te za iskrcaj ribe sa ribarskih brodova ili brodica).
Morski prostor podijeljen je na sidrište koje je isključivo dio komunalnog dijela luke.
III. PLAN KORIŠTENJA POJEDINIH DIJELOVA LUKE
Članak 6.
Kopneni prostor obuhvaća:
-lukobran smješten na dijelu k.č 1203/4 i uređen prostor za odlaganje plovila smješten na k.č 1203/1(Komunalni dio luke);
-pristanišni gat/operativna obala dužine 28m i širine 10m, smješten na k.č 1203/1 i 1203/3;
-pristanišni gat/operativna obala dužine 95 m i širini 8,5 m smješten na k.č 1203/2
;-dio operativne obale u dužini 60 m i širine ruba prometnice smješten na dijelu k.č 1203/4;
-dio operativne obale u dužini 210m i širini do ruba prometnice smješten na dijelu k.č 1422 i k.č1425, sve k.o Fažana. -morski prostor, ukupne površine 30 556 m2 (Plovni putevi i sidrište).
X Y Lat. Long.
A 4976585,80 5405731,20 44-55-39.206 13-48-20.327
B 4976461,40 5405744,80 44-55-35.182 13-48-21.030
C 4976407,20 5405865,20 44-55-33.484 13-48-26.557
Članak 7.
Shodno prethodnim člancima, dijelovi luke otvorene za javni promet Fažana, koriste se za navedene namjene.Čitav morski (sidrište) i kopneni dio luke (operativnu obalu,vezove, gatove), mogu koristiti isključivo plovila, koja imaju odobrenje Lučke uprave Pula ili godišnji ugovor o stalnom vezu.Lučka uprava Pula može iz razloga funkcionalne upotrebe operativnih obala i priveznih mjesta za plovila zatražiti od vlasnika plovnog objekta da istog premjesti na drugi vez.Ukoliko vlasnik nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. Ovog članka, Lučka uprava Pula može premjestiti plovniobjekt na trošak i rizik vlasnika uz suglasnost lučke kapetanije.
Članak 8.
Lučka uprava Pula može privremeno odrediti korištenje pojedinih dijelova luke i za druge namjene, osim namjena utvrđenih ovim Pravilnikom ako je to neophodno potrebno i ako je tomoguće s obzirom na prvenstveno pravo korištenja tih dijelova luka u namjenske svrhe.
IV. UPOTREBA OPERATIVNOG DIJELA LUKE
Članak 9.
Brodovi i brodice bez obzira na djelatnost koju obavljaju prilikom uplovljavanja u luku moraju radiovezom putem kanala 9, ili na drugi pogodan način zatražiti dopuštenje za uplovljavanje od Lučke uprave Pula.Izuzetno iz stavka 1. ovog članka dozvolu za uplovljavanje nisu dužni zatražiti sportski i ribarski brodovi i brodice, plovila koja obavljaju prijevoz putnika i taksidjelatnost te plovila koja imaju potpisani Ugovor o vezu ili o sidrištu u luci.
Članak 10.
Zapovjednici turističkih i izletničkih brodova i brodica dužni su se strogo pridržavati rasporeda korištenja obale koje je odredila Lučka uprava Pula.
Članak 11.
Plovni objekat privezan na operativnom dijelu luke mora biti sposoban za manevriranje.Iznimno iz stavka 1. ovog članka tijelo Lučka uprava Pula uz suglasnost kapetanije može na zahtjev zapovjednika plovila odobriti popravak stroja u luci.Kad se ribarski brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje jedan član posade.
Članak 12.
Privez i odvez plovila na čitavom dijelu operativne obale, gatova i na morskom dijelu vrši posada samog plovila, uz dopuštenje Lučkog nadzornika.
Članak 13.
Maksimalno vrijeme zadržavanja za potrebe ukrcaja i iskrcaja putnika na operativnoj obali je 30 minuta, a za potrebe iskrcaja ribe sat vremena. Nakon isteka vremena određenog za obavljanje ukrcaja i iskrcaja putnika ili ribe, započinje teći vrijeme za zaračunavanjeležarine. Ukoliko brod namjerava ostati određeno vrijeme u luci nakon završetka lučkih operacija, o istome mora obavijestiti Lučku upravu Pula.
Članak 14.
Svako plovilo koje je registrirano za prijevoz putnika ili robe dužno je odmah nakon privezivanja uz operativnu obalu započeti s ukrcavanjem odnosno iskrcavanjem pridržavajući se vremena određenog u članku 13. ovog Pravilnika i uobičajenih lučkih normi, odnosno lučkih uzanci.Nakon završetka ukrcaja odnosno iskrcaja, plovilo je dužno odmah napustiti operativnu obalu.
Članak 15.
Brodovi koji obavljaju prijevoz putnika, dužni su na mjestima ukrcaja putnika izvjesiti svoj vozni red i cjenik prijevoza, uz suglasnost Lučke uprave Pula.
Članak 16.
U luci Fažana, brodovi i brodice vezuju se u pravilu na izgrađenim vezovima i sidrištima pod uvjetom da imaju sklopljen Ugovor o vezu sa Lučkom upravom Pula.
Članak 17.
Ribarski brodovi i brodice kad se nalaze na vezu u luci dužni su vrata širilice držati zatvorene tj. moraju biti unutar broda.
V. KORIŠTENJE VEZOVA U KOMUNALNIM DJELOVIMA LUKE
Članak 18.
Red prvenstva na dobivanje stalnog veza u komunalnom dijelu, uređen je odredbom članka 5. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda ( “Narodne novine”, broj: 94/ 07 ) (dalje: Pravilnik o kriterijima), a ovim Pravilnikom u okviru uređenja navedene odredbe Pravilnika o kriterijima dodatno se razrađuju pojedini elementi reda prvenstva u luci Fažana.
Članak 19.
Lučka uprava Pula u skladu s ovim Pravilnikom i uređenom namjenom lučkog područja u komunalnom dijelu, grupira vezove prema namjeni i dužini plovila, kako na privezištima tako ina sidrištima.U okvirima grupiranja vezova iz stavka 1. ovog članka red prvenstva na sklapanje ugovora o stalnom vezu ostvaruju vlasnici plovila po redu sukcesivno, kako je to uređeno u članku 5. Pravilnika o kriterijima.U komunalnom dijelu luke, u kojem su vezovi grupirani prema dužini i namjeni plovila, sklapati će se ugovori isključivo s vlasnicima plovila određene namjene prema članku 5. Pravilnika o kriterijima.
Članak 20.
Lučka uprava Pula svake godine raspisuje javni poziv kojim poziva sve vlasnike plovila, koji temeljem odredbe članka 5. Pravilnika o kriterijima, mogu ostvariti pravo na sklapanje ugovora o vezu u komunalnom dijelu luke, da podnesu zahtjeve za sklapanje ugovora o vezu za sljedeću kalendarsku godinu.Pravo prvenstva pri dodjeli vezau komunalnom dijelu, imaju po skupinama sukcesivno:1. vlasnici broda/brodice koji imaju prebivalište ili sjedište na području Općine Fažana, i plovilo je upisano pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika.2. vlasnici plovila koji imaju prebivalište na području Općine Fažana, i brod/brodica je upisan pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu sporta i razonode.3. vlasnici brodova/brodica čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području Lučke kapetanije Pula.
Prilikom dodjele pojedinog veza na komunalnom dijelu luke, Lučka uprava Pula, određuje raspored plovila prema dužini i namjeni, te ista prema tim kriterijima i grupira.Za višak nezbrinutih plovila, formirati će se lista čekanja za dodjelu veza, za koju opet vrijede gore navedeni kriteriji, aplovila će se zbrinuti, ovisno o kapacitetu, na komunalnom sidrištu.Lučka uprava Pula zadržava pravo i zakonsku obvezu preraspodjele plovila prema dužini i namjeni.Svako plovilo koje ispuni kriterije i ostvari pravo na vez, mora se prilikom zaključenja Ugovora, vezati na dodijeljeno mjesto, radi primopredaje veza, što je uvjet za sklapanje Ugovora. Ukoliko vlasnik plovilane namjerava koristiti vez duže od 30 dana, dužan je o tome i o datumu povratka obavijestiti Lučku upravu Pula, te će se vez za to razdoblje privremeno dodijeliti na korištenje plovilu s liste čekanja.Ukoliko se primarni korisnik odluči vratiti ranije, dužan je o toj namjeri obavijestiti Lučku upravu Pula kako bi se vez pravovremeno oslobodio .
Članak 21.
Korisnici komunalnog dijela Luke moraju:-zaštititi svoje plovilo na način da ne oštećuje druga plovila, te objekte i uređaje u Luci (bokobranima i sličnim napravama), te jaram za vesla, držati u brodu;-se uzdržavati od svih radnji uslijed kojih bi moglo nastati onečišćenje lučkog područja, oštećenje uređaja i naprava za vez iobjekata lučke podgradnje i nadgradnje;-obavijestiti Lučku upravu Pula o promjeni adrese svog prebivališta u roku od petnaest dana od dana izvršene promjene.Korisnicima vezova u komunalnom dijelu Luke,izričito se zabranjuje ustupati svoj vez trećima niti na njega vezivati druga plovila bez suglasnosti Lučke uprave Pula.Korisnici veza ili mjesta na sidrištu ne smiju zauzimati, mijenjati ili preuređivati vez koji koriste bez suglasnosti Lučke uprave Pula.
Članak 22.
U komunalnom dijelu luke cijena je 100 kn po nedjeljivom dužnom metru godišnje. Ribari profesionalci, i prijevoznici putnika plaćaju iznos umanjen za 50%. Korisnici komunalnog sidrišta plaćaju iznos umanjen za 50%.Cijene ostalih usluga odredit će se posebnim cjenikom.
VI. ČIŠĆENJE, IZVLAČENJE IDRŽANJE PLOVILA
Članak 23.
U luci je zabranjeno:-vršiti radnje kojima se onemogućava pristup napravama za privez;-samoinicijativno premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta;-vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima;-samoinicijativno ineovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;-opterećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;-zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovnom objektu i na napravama za privez;-čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;-zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;-držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,-kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;-naistezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi, držati bilo kakav materijal;-obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;-spaljivanje otpada na plovnom objektu;-vršiti radnje kojima bi se ugrozila sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša.-radnje iz točaka ovog članka zabranjeno je obavljati i na sidrištu luke.
Članak 24.
Ribolov, športske i druge aktivnosti mogu se obavljati u luci samo u organiziranoj formi na osnovi odobrenja Lučke uprave Pula i uz prethodnu suglasnost nadležnih tijela.
Članak 25.
Čišćenje i održavanje plovila može se obavljati u luci Fažana, isključivo na osnovi odobrenja Lučke uprave Pula i to na određenom mjestu, na određeni način i u određeno vrijeme, prema rasporedu kojeg provodi Lučka uprava Pula.Vlasnik plovila je dužan obavijestiti Lučku upravu Pula o čišćenju broda radi prihvata otpadaka nastalih prilikom čišćenja.
Članak 26.
Prihvat otpadnog ulja i otpadaka s plovila obavlja se u luci na strogo određenim i opremljenim mjestima za te namjene.
Članak 27.
U luci se ne mogu obavljati radovi na brodovima i brodicama koji se po prirodi posla obavljaju u brodogradilištima.
Članak 28.
Izuzetno plovila se mogu na lučkom području u luci izvlačiti na za to uređenom prostoru odnosno posebno označenim prostorima, a radi obavljanja jednostavnih i kratkih popravka.
Članak 29.
Nasukani, neupotrebljivi ili potonuli brod ili brodica kao i brodovi i brodice u raspremi ne mogu se držati u luci.Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka Lučka uprava Pula može odobriti, u opravdanim slučajevima, privremeno držanje tih plovila u luci uz suglasnost nadležnih tijela.Po nalogu Lučke kapetanije ili Lučke uprave, potonulo ili napušteno plovilo ili drugi predmet, kao i plovilo koje neovlašteno boravi u luci (bez zaključenog Ugovora o vezu), Lučka uprava Pula će predmetno plovilo/predmet premjestiti iz luke na mjesto koje se odredi, na rizik, trošak i teret vlasnika plovila ili predmeta.
VII. KORIŠTENJE OBALNOG POJASA
Članak 30.
Rubni prostor u luci Fažana, u zakonski određenoj širini, te gatovi i lukobrani moraju biti, u pravilu, stalno slobodni.Iznimno od odredbe prethodnog stavka dozvoljava se korištenje rubnog i šireg obalnog prostora u luci, radi ukrcavanja i iskrcavanja putnika i robe i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost prolaza.Strogo je zabranjeno prometovanje i parkiranje vozilima uz rubni obalni pojas.
Članak 31.
Privremeno deponiranje robe (ribarskih sanduka, mreža, ribarskog alata i druge robe) dozvoljeno je na dijelu luke predviđenom za ukrcavanje odnosno iskrcavanje robe, a najduže do 2 sata nakon iskrcaja odnosno prije ukrcaja te robe.
Članak 32.
Krpanje i sušenje ribarskih mreža mora se podesiti tako da na operativnim dijelovima obale ne ometa ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe.Odmah nakon čišćenja, krpanja i sušenja ribarskih mreža i ostalog, osobe koje obavljaju te radnje dužne su temeljito očistiti korišteni dio obale i vratiti ga u prvobitno stanje.Za vrijeme i nakon čišćenja ribarskih mreža i ostalog ribolovnog alata zabranjeno je bacanje otpada u more.
Članak 33.
U periodu od 01. svibnja do 30. rujna, radi turističke sezone zabranjeno je svako obavljanje poslova, krpanja i sušenja ribarskih mreža na operativnom dijelu luke.
Članak 34.
Prijevoznim sredstvima koja iz luke ili u luku prevoze robu, dozvoljava se zadržavanje na obalnom prostoru samo za vrijeme obavljanja operacije iskrcaja i ukrcaja robe.
Članak 35.
Postavljanje propagandnih panoa na obalnom prostoru luke nije dozvoljeno bez odobrenja Lučke uprave Pula.
Članak 36.
Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci može se odvijati temeljem odobrenja Lučke uprave Pula, a samo na dijelu luke do rampe, na korijenu lukobrana, iza kućice.
VIII. SLUŽBENE OSOBE
Članak 37.
Službena osoba (lučki nadzornik Lučke uprave Pula) obavlja poslove u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom, dužna je pri vršenju svoje dužnosti nositi službenu odoru.
Članak 38.
Nadzor nad provođenjem odredbi ovog Pravilnika koje se odnose na plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje pomorskih objekata, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i tereta, održavanje ostalih djelatnosti na lučkom području, održavanje čistoće obala i mora od onečišćenja korisnika, te nadzor nad postrojenjima, uređajima i napravama smještenih u lukama, provodi Lučka uprava Pula.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Za rješavanje pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Pravilnikom primjenjivat će se pozitivni zakonski i podzakonski akti i uzance upomorstvu Republike Hrvatske.
Članak 40.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o redu u lukama i uvjetima korištenje luka za javni promet na području Lučke uprave Pula od 2006. godine.
Članak 41.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se po postupku propisanom za njegovo donošenje.
PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA__________________________Anton Peruško
Temeljem odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, broj: 108/95 i 141/06), članka 3. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 90/05 i 10/08 ), Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (Narodne novine, broj: 94/07 ) te Pravilnika o redu u luci i uvjetima korištenja lučkog područja Lučke uprave Pula, Lučka uprava Pula donosi:
PRAVILNIK O REDU U LUCI KRNICA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom Lučka uprava Pula propisuje namjenu pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načineuplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata, način kontrole nad obavljanjem tih radnji, te red i uvjete korištenja luke Krnica.Sastavni dio ovog Pravilnika je grafički prikaz korištenja morskog i kopnenog prostora luke Krnica.
Članak 2.
Luku javnog prometamože upotrebljavati svaka pravna i fizička osoba pod uvjetom da su ispunjene sve pretpostavke za tu uporabu, a naročito:1. da luka nije zakrčena,2. da se lučke radnje mogu obaviti u roku,3. da stoje na raspolaganju potrebni uređaji i mehanizacija i4. da se prihvate cijene lučkih pristojbi i naknade za ostale usluge, te red u luciodnosno uvjete koje donosi Lučke uprava Pula.
Članak 3.
Plovilima koji prevoze opasne terete ne dozvoljava se pristajanje i sidrenje u luci Krnica.Izuzetno za plovila iz prethodnog stavka, dozvolu za pristajanje i sidrenje izdaje Lučka uprava Pula, a uz suglasnost lučke kapetanije Pula.
II. NAMJENA LUKA
Članak 4.
Luka javnog prometa Krnica namijenjena je za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila do 400 GT odnosno plovila čiji je gaz do 3,50 metra, za ukrcaj, iskrcaj putnika i robe, te za ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovim djelatnostima u međusobnoj gospodarskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi.
Članak 5.
LukaKrnicapodijeljena jena dva dijela, i to: a)komunalni dio (molovi zaprivezivanjebrodica lokalnog stanovništva), b)operativni dio (asfaltirani plato za ukrcaj i iskrcaj gostiju s izletničkih brodova, te za iskrcaj ribe sa ribarskih brodova ili brodica).Morski prostor podijeljen je na sidrište (komunalni dio).
III. PLAN KORIŠTENJA POJEDINIH DIJELOVA LUKE
Članak 6.
Kopneni prostor obuhvaća:
-obalni pojas dužine 120m i širine 6m (Komunalni dio „W“);
-asfaltirani dio obale –širine 30m i dužine 12m (Operativna obala „N“);
-obalni pojas u dužini 140 m i širini do ruba parcele koji se nalazi na nasipanom dijelu morske obale (Komunalni dio-izvlačilište „NE“);
-obalni pojas u dužini 240 m i širini 6m (komunalni dio „E“);
-morski prostor, ukupne površine 48 352 m2 (Plovni putevi i sidrište).
X Y Lat. Long.
A 4979219,20 5424108,80 44-57-12.430 14-2-16.986
B 4979098,00 5424110,00 44-57-8.504 14-2-17.107
C 4978997,20 5424179,00 44-57-5.265 14-2-20.309
D 4978996,60 5424353,40 44-57-5.313 14-2-28.266
Članak 7.
Shodno prethodnim člancima, dijelovi luke otvorene za javni promet Krnica, koriste se za navedene namjene. Čitav morski (sidrište) i kopneni dio luke (operativnu obalu,vezove, gatove), mogu koristiti isključivo plovila, koja imaju odobrenje Lučke uprave Pula ili godišnji ugovor o stalnom vezu.Lučka uprava Pula može iz razloga funkcionalne upotrebe operativnih obala i priveznih mjesta za plovila zatražiti od vlasnika plovnog objekta da istog premjesti na drugi vez.Ukoliko vlasnik nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. Ovog članka, Lučka uprava Pula može premjestiti plovni objekt na trošak i rizik vlasnika uz suglasnost lučke kapetanije.
Članak 8.
Lučka uprava Pula, može privremeno odrediti korištenje pojedinih dijelova luke i za druge namjene, osim namjena utvrđenih ovim Pravilnikom ako je to neophodno potrebno i ako je to moguće s obzirom na prvenstveno pravo korištenja tih dijelova luka u namjenske svrhe.
IV. UPOTREBA OPERATIVNOG DIJELA LUKE
Članak 9.
Brodovi i brodice bez obzira na djelatnost koju obavljaju prilikom uplovljavanja u luku moraju radiovezom ili na drugi pogodan način zatražiti dopuštenje za uplovljavanje od Lučke uprave Pula.Izuzetno iz stavka 1. ovog članka dozvolu za uplovljavanje nisu dužni zatražiti sportski i ribarski brodovi i brodice, plovila koja obavljaju prijevoz putnika i taksi djelatnost te plovila koja imaju potpisani Ugovor o vezu ili o sidrištu u luci.
Članak 10.
Zapovjednici turističkih i izletničkih brodova i brodica dužni su se strogo pridržavati rasporeda korištenja obalekoje je odredila Lučka uprava Pula.
Članak 11.
Plovni objekat privezan na operativnom dijelu luke mora biti sposoban za manevriranje.Iznimno iz stavka 1. ovog članka tijelo Lučka uprava Pula uz suglasnost kapetanije može na zahtjev zapovjednika plovila odobriti popravak stroja u luci.Kad se ribarski brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje jedan član posade.
Članak 12.
Privez i odvez plovila na čitavom dijelu operativne obale, gatova i na morskom dijelu vrši posada samog plovila, uz dopuštenje Lučkog nadzornika.
Članak 13.
Maksimalno vrijeme zadržavanja za potrebe ukrcaja i iskrcaja putnika na operativnoj obali je 30 minuta, a za potrebe iskrcaja ribe sat vremena. Nakon isteka vremena određenog za obavljanje ukrcaja i iskrcaja putnika ili ribe, započinje teći vrijeme za zaračunavanje ležarine. Ukoliko brod namjerava ostati određeno vrijeme u luci nakon završetka lučkih operacija, o istome mora obavijestiti Lučku upravu Pula.
Članak 14.
Svako plovilo koje je registrirano za prijevoz putnika ili robe dužno je odmah nakon privezivanja uz operativnu obalu započeti s ukrcavanjem odnosno iskrcavanjem pridržavajući se vremena određenog u članku 13. ovog Pravilnika i uobičajenih lučkih normi, odnosno lučkih uzanci.
Nakon završetka ukrcaja odnosno iskrcaja, plovilo je dužno odmah napustiti operativnu obalu.
Članak 15.
Brodovi koji obavljaju prijevoz putnika, dužni su na mjestima ukrcaja putnika izvjesiti svoj vozni red i cjenik prijevoza, uz suglasnost Lučke uprave Pula.
Članak 16.
U luci Krnica, brodovi i brodice vezuju se u pravilu na izgrađenim vezovima i sidrištima pod uvjetom da imaju sklopljen Ugovor o vezu sa Lučkom upravom Pula.
Članak 17.
Ribarski brodovi i brodicekad se nalaze na vezu u luci dužni su vrata širilice držati zatvorene tj. moraju biti unutar broda.
V. KORIŠTENJE VEZOVA U KOMUNALNIM DJELOVIMA LUKE
Članak 18.
Red prvenstva na dobivanje stalnog veza u komunalnom dijelu, uređen je odredbom članka 5. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (Narodne novine, broj: 94/07) (dalje: Pravilnik o kriterijima), a ovim Pravilnikom u okviru uređenja navedene odredbe Pravilnika o kriterijima dodatno se razrađuju pojedini elementi reda prvenstva u luci Krnica.
Članak 19.
Lučka uprava Pula u skladu s ovim Pravilnikom i uređenom namjenom lučkog područja u komunalnom dijelu, grupira vezove prema namjeni i dužini plovila, kako na privezištima tako i na sidrištima.U okvirima grupiranja vezova iz stavka 1. ovog članka red prvenstva na sklapanje ugovora o stalnom vezu ostvaruju vlasnici plovila po redu sukcesivno, kako je to uređeno u članku 5. Pravilnika o kriterijima.U komunalnom dijelu luke, u kojem su vezovi grupirani prema dužini i namjeni plovila, sklapati će se ugovori isključivo s vlasnicima plovila određene namjene prema članku 5. Pravilnika o kriterijima.
Članak 20.
Lučka uprava Pula svake godine raspisuje javni poziv kojim poziva sve vlasnike plovila, koji temeljem odredbe članka 5. Pravilnika o kriterijima, mogu ostvariti pravo na sklapanje ugovora o vezu u komunalnom dijelu luke, da podnesu zahtjeve za sklapanje ugovora o vezu za sljedeću kalendarsku godinu. Pravo prvenstva pri dodjeli veza u komunalnom dijelu, imaju po skupinama sukcesivno:1. vlasnici broda/brodice koji imaju prebivalište ili sjedište na području Općine Marčana, i plovilo je upisano pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika.2. vlasnici plovila koji imaju prebivalište na području Općine Marčana, i brod/brodica je upisan pri lučkoj kapetaniji Pula, u svrhu sporta i razonode.3. vlasnici brodova/brodica čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području Lučke kapetanije Pula. Prilikom dodjele pojedinog veza na komunalnom dijelu luke, Lučka uprava Pula, određuje raspored plovila prema dužini i namjeni, te ista prema tim kriterijima i grupira. Za višak nezbrinutih plovila , formirati će se lista čekanja za dodjelu veza, za koju opet vrijede gore navedeni kriteriji, a plovila će se zbrinuti, ovisno o kapacitetu, na komunalnom sidrištu. Lučka uprava Pula zadržava pravo i zakonsku obvezu preraspodjele plovila prema dužini i namjeni. Svako plovilo koje ispuni kriterije i ostvari pravo na vez, mora se prilikom zaključenja Ugovora, vezati na dodijeljeno mjesto, radi primopredaje veza, što je uvjet za sklapanje Ugovora.
Ukoliko vlasnik plovila ne namjerava koristiti vez duže od 30 dana, dužan je o tome i o datumu povratka, obavijestiti Lučku upravu Pula, te će se vez za to razdoblje, privremeno dodijeliti na korištenje plovilu s liste čekanja.Ukoliko se primarni korisnik, odluči vratiti ranije, dužan je o toj namjeri obavijestiti Lučku upravu Pula, kako bi se vez pravovremeno oslobodio.
Članak 21.
Korisnici komunalnog dijela Luke moraju:
-zaštititi svoje plovilo na način da ne oštećuje druga plovila, te objekte i uređaje u Luci (bokobranima i sličnim napravama), te jaram za vesla držati u brodu;
-se uzdržavati od svih radnji uslijed kojih bi moglo nastati onečišćenje lučkog područja, oštećenje uređaja i naprava za vez iobjekata lučke podgradnje i nadgradnje;
-obavijestiti Lučku upravu Pula o promjeni adrese svog prebivališta u roku od petnaest dana od dana izvršene promjene.
Korisnicima vezova u komunalnom dijelu Luke izričito se zabranjuje ustupati svoj vez trećima, niti na njega vezivati druga plovila, bez suglasnosti Lučke uprave Pula. Korisnici veza ili mjesta na sidrištu ne smiju zauzimati, mijenjati ili preuređivati vez koji koriste, bez suglasnosti Lučke uprave Pula.
Članak 22.
U komunalnom dijelu luke cijena je 100 kn po nedjeljivom dužnom metru. Ribari profesionalci, i prijevoznici putnika plaćaju iznos umanjen za 50%. Korisnici komunalnog sidrišta plaćaju iznos umanjen za 50%. Cijene ostalih usluga odredit će se posebnim cjenikom.
VI. ČIŠĆENJE, IZVLAČENJE IDRŽANJE PLOVILA
Članak 23.
U luci je zabranjeno:
-vršiti radnje kojima se onemogućava pristup napravama za privez;
-samoinicijativno premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta;
-vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima;
-samoinicijativno ineovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;
-opterećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;
-zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovnom objektu i na napravama za privez;
-čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;-zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;
-držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,
-kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;-na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi, držati bilo kakav materijal;
-obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;
-spaljivanje otpada na plovnom objektu;
-vršiti radnje kojima bi se ugrozila sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša.
-radnje iz točaka ovog članka zabranjeno je obavljati i na sidrištu luke.
Članak 24.
Ribolov, športske i druge aktivnosti mogu se obavljati u luci samo u organiziranoj formi na osnovi odobrenja Lučke uprave Pula i uz prethodnu suglasnost nadležnih tijela.
Članak 25.
Čišćenje i održavanje plovila može se u luci Krnica,obavljati isključivo na osnovi odobrenja Lučke uprave Pula i to na određenom mjestu, na određeni način i u određeno vrijeme, prema rasporedu kojeg provodi Lučka uprava Pula.Vlasnik plovila je dužan obavijestiti Lučku upravu Pula, o čišćenju broda radi prihvata otpadaka nastalih prilikom čišćenja.
Članak 26.
Prihvat otpadnog ulja i otpadaka s plovila obavlja se u luci na strogo određenim i opremljenim mjestima za te namjene.
Članak 27.
U luci se ne mogu obavljati radovi na brodovima i brodicama koji se po prirodi posla obavljaju u brodogradilištima.
Članak 28.
Izuzetno plovila se mogu na lučkom području u luci izvlačiti na za to uređenom prostoru odnosno posebno označenim prostorima,a radi obavljanja jednostavnih i kratkih popravka.
Članak 29.
Nasukani, neupotrebljivi ili potonuli brod ili brodica kao i brodovi i brodice u raspremi ne mogu se držati u luci.Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka Lučka uprava Pula može odobriti, u opravdanim slučajevima, privremeno držanje tih plovila u luci uz suglasnost nadležnih tijela.Po nalogu Lučke kapetanije ili Lučke uprave, potonulo ili napušteno plovilo ili drugi predmet, kao i plovilo koje neovlašteno boravi u luci (bez zaključenog Ugovora o vezu), Lučka uprava Pula će predmetno plovilo/predmet premjestiti iz luke na mjesto koje se odredi, na rizik, trošak i teret vlasnika plovila ili predmeta.
VII. KORIŠTENJE OBALNOG POJASA
Članak 30.
Rubniprostoru luci Krnica, u zakonski određenoj širini, te gatovi i lukobrani moraju biti, u pravilu, stalno slobodni.Iznimno od odredbe prethodnog stavka dozvoljava se korištenje rubnog i šireg obalnog prostora u luci, radi ukrcavanja i iskrcavanja putnika i robe i pod uvjetom da nije ugrožena sigurnostprolaza.Strogo je zabranjeno prometovanje i parkiranje vozilima uz rubni obalni pojas.
Članak 31.
Privremeno deponiranje robe (ribarskih sanduka, mreža, ribarskog alata i druge robe) dozvoljeno je na dijelu luke predviđenom za ukrcavanje odnosno iskrcavanje robe, a najduže do 4 sata nakon iskrcaja odnosno prije ukrcaja te robe.
Članak 32.
Na asfaltiranom dijelu operativne obale dozvoljeno je krpanje i sušenje ribarskih mreža, uz prethodnu najavu Lučkoj upravi Pula, ali na način da se ne ometa promet vozila koja prevoze ulov. Krpanje i sušenje ribarskih mreža mora se podesiti tako da na operativnim dijelovima obale ne ometa ukrcavanje i iskrcavanje putnika i robe.Odmah nakon čišćenja, krpanja i sušenja ribarskih mreža i ostalog, osobe koje obavljaju te radnje dužne su temeljito očistiti korišteni dio obale i vratiti ga u prvobitno stanje. Za vrijeme i nakon čišćenja ribarskih mreža i ostalog ribolovnog alata zabranjeno je bacanje otpada u more.
Članak 33.
U periodu od 01. lipnja do 30. rujna, radi turističke sezone zabranjeno je svako obavljanje poslova, krpanja i sušenja ribarskih mreža na operativnom dijelu luke.
Članak 34.
Prijevoznim sredstvima koja iz luke ili u luku prevoze robu dozvoljava se zadržavanje na obalnom prostoru samo za vrijeme obavljanja operacije iskrcaja i ukrcaja robe.
Članak 35.
Postavljanje propagandnih panoa na obalnom prostoru luke nije dozvoljeno bez odobrenja Lučke uprave Pula.
Članak 36.
Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci može se odvijati temeljem odobrenja Lučke uprave Pula, a samo na sjevernom dijelu betonskog platoa.
VIII. SLUŽBENE OSOBE
Članak 37.
Službena osoba (lučki nadzornik Lučke uprave Pula) obavlja poslove u skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom, dužna je pri vršenju svoje dužnosti nositi službenu odoru.
Članak 38.
Nadzor nad provođenjem odredbi ovog Pravilnika koje se odnose na plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje pomorskih objekata, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i tereta, održavanje ostalih djelatnosti na lučkom području, održavanje čistoće obala i mora od onečišćenja korisnika, te nadzor nad postrojenjima, uređajima i napravama smještenih u lukama, provodi Lučka uprava Pula.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Za rješavanje pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Pravilnikom primjenjivat će se pozitivni zakonski i podzakonski akti i uzance u pomorstvu Republike Hrvatske.
Članak 40.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o redu u lukama i uvjetima korištenje luka za javni promet na području Lučke uprave Pula od 2006. godine.
Članak 41.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vrše se po postupku propisanom za njegovo donošenje.
PREDSJEDNIKUPRAVNOG VIJEĆA__________________________Anton Peruško
Objavljen: 02.06.2011. Stupio na snagu: 10.06.2011.
PRAVILNICI O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA
Temeljem odredbi Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018) od 9. svibnja 2018.godine (dalje u tekstu: Zakon) i odredbi Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (dalje u tekstu: Uredba), te temeljem članka 16., točka 1. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula, na svojoj sjednici 243-59/2018 održanoj 09.10.2018. godine, donijelo je
PRAVILNIK O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se
zaštita pojedinca-fizičkih osoba u svezi s obradom njegovih osobnih podataka (u daljnjem tekstu: ispitanik) u odnosu na prikupljanje, obradu, korištenje i čuvanje osobnih podataka,
obveze Lučka uprava Pula kao Voditelja obrade (u daljnjem testu: voditelj obrade),
prava ispitanika, te
provedba organizacijskih, kadrovskih i tehničkih mjera zaštite osobnih podataka,
a sve s ciljem osiguravanja provedbe Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Značenje pojmova bitnih u odnosu na odrednice ovoga pravilnika u odnosu na Uredbu
Članak 2.
„Osobni podaci“ su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Osobni podatak je ime, adresa, e-mail adresa, IP i MAC adresa, GPS lokacija, RFID tagovi i kolačići na web stranicama, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, OIB, biometrijski podaci (otisak prsta, snimka šarenice oka), genetski podaci, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, podaci o plaći, podaci o kreditnom zaduženju, podaci o računima u banci, podaci o zdravlju, seksualnoj orijentaciji, glas i bilo koji drugi podaci povezani sa stvarnom osobom, tj. vlasnikom osobnog podatka koji se mogu upotrijebiti za direktno ili indirektno identificiranje točno te osobe.
„Obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
„Voditelj obrade” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka;
„Izvršitelj obrade” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade;
„Primatelj” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo kojem se otkrivaju osobni podaci, neovisno o tome je li on treća strana;
„Treća strana” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje nije ispitanik, voditelj obrade, izvršitelj obrade ni osobe koje su ovlaštene za obradu osobnih podataka pod izravnom nadležnošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade;
„Privola” ispitanika znači svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose;
“Sustav pohrane” znači svaki strukturirani skup osobnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi
“Povreda osobnih podataka” znači kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani
„Osoba koja se može identificirati“ je osoba čiji se identitet može utvrditi (izravno ili neizravno) posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
„Posebna kategorija osobnih podataka“ odnosi se na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku.
Članak 3.
Voditelj obrade:
obrađuje osobne podatke ispitanika na način da su točni, potpuni i ažurni u svim evidencijama u kojima su podaci pohranjeni, neovisno o njihovu obliku vođenja.
osobne podatke ispitanika:
prikuplja samo
– u svrhu sa kojom je ispitanik upoznat, koja je navedena prilikom njegovog prikupljanja, i
– u svrhu izvršavanja svojih zakonskih i ostalih obveza u skladu sa svojom djelatnošću
b) obrađuje samo u svrhu za koju su podaci prikupljeni, odnosno u svrhu koja se podudara sa svrhom njenog prikupljanja.
koristi osobne podatke ispitanika samo u vremenu koje je nužno za ostvarenje određene svrhe, osim ako posebnim zakonom nije određeno duže razdoblje te se protekom vremena istog moraju brisati, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno,
mora osigurati tehničke mjere zaštite osobnih podataka,
mora osigurati čuvanje i arhiviranje osobnih podataka na način i u vremenu u skladu s posebnim zakonskim propisima i internim aktima koji određuju vrijeme čuvanja osobnih podataka, njihova brisanja ili uništavanja, te prostore i uvjete njihova arhiviranja.
Članak 4.
Voditelj obrade može na temelju ugovora, a koji mora biti u pisanom obliku, pojedine poslove u svezi s obradom osobnih podataka u okvirima svojeg djelokruga posla povjeriti njihovu obradu drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi (izvršitelju obrade).
Poslovi u svezi s obradom osobnih podataka mogu se povjeriti samo izvršitelju obrade koji je registriran za obavljanje takve djelatnosti i koji osigurava dovoljna jamstva u pogledu ostvarivanja odgovarajućih mjera zaštite osobnih podataka, odnosno klasificiranih podataka ukoliko ispunjava uvjete utvrđene posebnim propisima koji uređuju područje informacijske sigurnosti.
Članak 5.
Voditelj obrade svojom odlukom imenuje odgovornu osobu i njenu zamjenu u svakom pojedinom djelu obrade koji je naveden u prethodnom članku ovog Pravilnika, a koja će odgovarati voditelju obrade za postupanje djelatnika unutar odjela obrade sukladno odredbama ovog Pravilnika i koje će biti odgovorne za komunikaciju i pružanje informacija službeniku za zaštitu osobnih podataka.
Članak 6.
Osobni podaci koje voditelj obrade prikuplja i obrađuje, a gdje neka druga fizička ili pravna osoba može imati ili ima pristup takvim osobnim podacima temeljem Ugovora, takav poslovni odnos mora se urediti posebnim odredbama Ugovora u skladu sa Uredbom u dijelu koji se odnosi na njihovu tajnost, zaštitu probojnosti s uključenim mjerama zaštite.
Članak 7.
Voditelj obrade sakuplja osobne podatke koji se odnose na:
zaposlenike, djeca i bračni drug zaposlenika,
članovi upravnog vijeća
vanjske suradnike,
korisnike osnovne djelatnosti,
poslovni klijenti,
ugovorne korisnike.
Pravna osnova i svrhe obrade osobnih podataka
Sve vrste vaših osobnih podataka obrađuju se u sljedeće svrhe i temeljem:
Zakonskih obveza
Vaše osobne podatke obrađujemo u skladu s važećim propisima (npr. Zakona o radu, Pravilnika o Evidenciji radnika itd.), kao i radi obavještavanja i prijava koja smo dužni vršiti prema važećim propisima. (npr. prijava na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje itd)
Realizacija ugovora osobne podatke obrađujemo u svrhu realizacije ugovora i ispunjenja ugovornih obveza koje smo ugovorili,.
Privole kontaktiranja za vrijeme trajanja radnog odnosa, poslovnih i drugih odnosa
Legitimnog interesa Voditelja obrade
Svi osobni podaci koriste se isključivo u svrhe radi koje su prikupljeni i za koje je dana privola.
Sve vrste vaših osobnih podataka obrađuju isključivo radi turističke promocije na Internet stranicama voditelja obrade.
Prikupljeni podaci neće se ni na koji način učiniti dostupnim trećim osobama, osim u zakonom propisanu svrhu.
Članak 8.
Voditelj obrade dužan je postupati u odnosu na osobne podatke u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima ( zakoni, pravilnici, kolektivni i ostali obvezujući ugovori, uredbe, i sl. ) kojima se uređuje prikupljanje, obrada i čuvanje osobnih podataka ispitanika.
Članak 9.
U slučajevima kada se osobni podaci ne prikupljaju temeljem važećih zakonskih propisa ili ugovora, voditelj obrade će prilikom prikupljanja osobnih podataka pribaviti privolu od ispitanika za prikupljanje i obradu osobnih podataka.
U slučaju ako voditelj obrade podatke obrađuje temeljem legitimnog interesa u smislu Uredbe, tada je voditelj obrade dužan obaviti test ravnoteže kako bi opravdao legitimni interes.
Članak 10.
Prilikom prvog kontakta sa ispitanikom osobe koje prikupljaju podatke osobne od ispitanika u ime i za račun voditelja obrade dužne su mu predati:
Izjavu o zaštiti osobnih podataka ili
drugi dokument koji opisuje i upoznaje ispitanika sa njegovim pravima, te u slučaju ako je za obradu pojedinog osobnog podatka potreba privola dužni su prije obrade osobnog podataka istu ishoditi, a prema obrascu privole.
Nakon što je ispitaniku predana izjava o zaštiti osobnih podataka i predana privola, potvrde o primitku Izjave o zaštiti osobnih podataka i potvrde o privoli biti će predane neposredno nadređenoj osobi ili drugoj osobi koju ona odredi na kraju radnog dana radi evidencije u središnjem sustavu dobivenih obrazaca privole i arhiviranja istih.
Privole će se čuvati za vrijeme dok se čuvaju i osobni podaci na koje se ona odnosi, te će se nakon prestanka potrebe za njihovo čuvanje uništiti fizički uz sastavljanje zapisnika o uništenju od strane odgovorne osobe i/ili će se vratiti ispitaniku, sve u skladu s odlukom voditelja obrade.
U slučaju ako ispitanik izjavi da mu nije jasno pojedina pravo ili traži dodatna pojašnjenja, osoba koja prikuplja podatke u ime i za račun voditelja obrade dužna mu ih je dati.
Članak 11.
Ako voditelj obrade nije primio osobne podatke od ispitanika, prilikom prve komunikacije djelatnici odnosno osobe koje kontaktiraju ispitanika u ime voditelja obrade moraju pružiti ispitaniku slijedeće informacije:
identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i predstavnika voditelja obrade, te kontakt podatke službenika za zaštitu osobnih podataka,
svrhu obrade kojoj su namijenjeni osobni podaci kao i pravnu osnovu obrade,
kategoriju osobnih podataka koji se obrađuju,
kategorije primatelja,
ako postoji, namjeru o prijenosu podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju,
razdoblje pohranjivanja, odnosno kriterije za utvrđivanja razdoblja,
ako se obrada temelji na legitimnim interesima informirati ispitanika o legitimnom interesu voditelja obrade,
postojanje prava na pristup osobnim podacima i ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade koji se odnose na ispitanika i prava na ulaganje prigovora na obradu te prava na prenosivost podataka,
pravo na povlačenje privole,
pravo na podnošenja prigovora nadležnom tijelu,
izvor osobnih podataka,
informaciju da li postoji automatizirana obrada osobnih podataka.
Članak 12.
Prilikom obrade osobnih podataka, Voditelj obrade dužan je voditi računa osobito o slijedećim rokovima i obavezama:
Kada se obrada temelji na privoli ispitanika, Voditelj obrade dužan je pribaviti privolu za obradu osobnih podataka te mora u svakom trenutku moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih podataka,
Voditelj obrade dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od mjesec dana dostaviti ispitaniku sve informacije u vezi obrade njegovih osobnih podataka, a na koje ima pravo sukladno Općoj uredbi. U slučaju složenosti i većeg broja zahtjeva taj se rok može produžiti za dodatna dva mjeseca, a u kojem slučaju je potrebno izvijestiti ispitanika o toj činjenici u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva sa obrazloženjem za produženje roka,
U slučajevima da informacije nisu dobivene od ispitanika, Voditelj obrade dužan je odmah kod prve komunikacije sa ispitanikom, a najkasnije u roku od mjesec dana od dobivanja osobnih podataka, pružiti ispitaniku informaciju o obradi njegovih osobnih podataka sukladno odredbama Opće uredbe,
Voditelj obrade dužan je obavijestiti ispitanika o pravu na prigovor prilikom prve komunikacije sa ispitanikom,
U slučaju povrede osobnih podataka, Voditelj obrade dužan je izvijestiti nadzorno tijelo bez odgode, a najkasnije u roku od 72 sata od saznanja za nastalu povredu. U slučaju kašnjenja izvješćivanja, potrebno je dostaviti nadzornom tijelu i razloge kašnjenja,
U slučaju povrede osobnih podataka koje će prema procijeni Voditelja obrade vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca, Voditelj obrade dužan je o istome bez odgode obavijestiti ispitanika,
Kada je vjerojatno da će neka vrsta obrade prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika, Voditelj obrade je dužan provesti procjenu učinka na zaštitu podataka prije početka obrade podataka,
U slučajevima kada se temeljem provedene procjene učinka na zaštitu podataka utvrdilo da bi obrada bez donošenja dodatnih mjera zaštite za ublažavanje rizika dovela do visokog rizika za prava i slobode pojedinca, Voditelj obrade dužan je prije obrade savjetovati se sa nadzornim tijelom,
Voditelj obrade dužan je sve osobne podatke brisati (ili anonimizirati) prestankom svrhe u koju su prikupljeni, povlačenjem privole ispitanika, odnosno prestankom ugovornog odnosa i svim ostalim slučajevima sukladno Općoj uredbi, a najkasnije po isteku svih zakonskih obveza povezanih s čuvanjem osobnih podataka, osim u slučaju da je pokrenut postupak prisilne naplate neplaćenih potraživanja ili ako je uložen prigovor na proizvod ili uslugu u roku, sve do konačnog dovršetka postupka po prigovoru u skladu s važećim propisima,
U slučajevima kada je na zahtjev ispitanika izvršena dopuna, izmjena ili brisanje osobnih podataka, o izvršenom ispravku potrebno je izvijestiti osobu na koju se osobni podaci odnose i primatelje osobnih podataka i to u roku od 30 dana od ispravka.
Članak 13.
Zahtjevi ispitanika kojima ispitanik traži od voditelja obrade neko od svojih prava iz Uredbe moraju biti u pisanom obliku.
Na zahtjeve ispitanika voditelj obrade je dužan odgovoriti u što kraćem roku, ali najdulje u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva.
Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je utvrditi identitet osobe koja podnosi zahtjev uvidom u osobnu iskaznicu, ili uvidom u putovnicu.
Nije moguće postupanje po zahtjevu prije nesumnjivog utvrđivanja identiteta ispitanika.
Voditelj obrade ne smije prenijeti osobi niti jedan osobni podatak prije nego što se utvrdi identitet.
Tehničke mjere zaštite
Članak 14.
Voditelj obrade dužan je voditi računa da pristup osobnim podacima imaju samo ovlaštene osobe i to najmanje na način:
da redovito mijenja lozinke koje služe za otključavanje računala, i to najmanje jednom u tri mjeseca,
da se lozinke za otključavanje kompjutera čuvaju na siguran način i da pristup istima imaju samo osobe koje zaduži Voditelj obrade odlukom,
da lozinke po broju znakova i kompleksnosti osiguraju što veću razinu zaštite,
da se onemogući da se istekle lozinke ponovo koriste,
da postoji sustav koji će upozoriti voditelja obrade u slučaju neovlaštenog pristupa osobnim podacima,
da se nakon određenog broja pokušaja unošenja netočne lozinke računalo automatski zaključa.
Članak 15.
Voditelj obrade je dužan osigurati zaštitu informatičkog sustava, i to na način da osigura da su informatička mreža i sistemi zaštićeni od:
požara,
poplave,
gubitka napajanja,
neovlaštenog pristupa,
da se koriste antivirusne zaštite,
enkripcija i
pseudonimizacija podataka kada je moguće kao i druge odgovarajuće mjere kojima će se osigurati što veća razna informacijske sigurnosti.
Da bi se izbjegao neovlašteni pristup osobnim podacima, podaci u pisanom obliku čuvaju se u registratorima, u zaključanim ormarima, u sefovima, a podaci u računalu zaštićuju se dodjeljivanjem korisničkog imena i lozinke koja je poznata zaposlenicima koji obrađuju te podatke, te se radi daljnje sigurnosti i tajnosti pohranjuju na prenosive memorije i backup na serveru.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka
Članak 16.
Voditelj obrade će imenovati povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka može biti i osoba koja nije zaposlenik Voditelja obrade osobnih podataka.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka direktno odgovara odgovornoj osobi voditelja obrade i ne smije primati upute od drugih zaposlenika Voditelja obrade podataka i zadužen je za izravan kontakt sa nadležnim nadzornim tijelom.
Voditelj obrade je dužan javno objaviti kontakt podatke povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka na svojim web stranicama i na svaki drugi prikladan način.
Članak 17.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka treba imati vještine i stručnost koje podrazumijevaju:
stručnost u pogledu nacionalnih i europskih zakona i praksi u području zaštite osobnih podataka, uključujući dubinsko razumijevanje Uredbe,
aktivno razumijevanje u provođenju postupaka obrade,
razumijevanje informacijskih tehnologija i sigurnosti osobnih podataka,
poznavanje sustava poslovne i radne organizacije voditelja obrade,
sposobnost promicanja kulture zaštite osobnih podataka unutar djelatnosti voditelja obrade.
Članak 18.
Ovisno o prirodi postupaka obrade te djelatnosti i veličini voditelja obrade povjereniku/službeniku za zaštitu podataka potrebno je pružiti sljedeće:
aktivnu potporu višeg rukovodstva funkciji povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka,
dostatno vrijeme kako bi povjerenik/službenik za zaštitu osobnih podataka ispunio svoje dužnosti,
primjerenu potporu u pogledu financijskih sredstava, infrastrukture (prostori, objekti, oprema) i prema potrebi osoblja,
službenu obavijest o imenovanju povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka upućenu svim osobama,
pristup ostalim službama u okviru organizacije kako bi službenik za zaštitu osobnih podataka mogao primiti nužnu potporu, doprinose ili informacije od tih službi,
kontinuirano osposobljavanje.
Članak 19.
Voditelj obrade ne smije:
povjereniku/službeniku za zaštitu osobnih podataka davati upute za izvršavanje zadaća,
povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka razriješiti dužnosti ili kazniti zbog izvršavanja zadaća,
postojati sukob interesa u odnosu na ostale moguće zadatke i dužnosti.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka ne smije biti:
zakonski zastupnik Voditelja obrade,
osoba koji prikuplja i obrađuje osobne podatke,
voditelj odjela za marketing, javnost,
voditelj ljudskih resursa
voditelj odjela za informacijsku tehnologiju
ili bilo koja druga osoba koja je pozicionirana u višem rukovodstvu ali i osoba koja na svojem položaju utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka.
Imenovanje vanjskog povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka
Članak 20.
Voditelj obrade za Povjerenika/Službenika za zaštitu osobnih podataka može odrediti i imenovati vanjsku fizičku ili pravnu osobu koja nije zaposlena kod Voditelja obrade temeljem Ugovora o izvršavanju poslova službenika za zaštitu osobnih podataka temeljenog na Uredbi i ovom Pravilniku, posebice uvažavajući odredbe prethodnih članka ovoga Pravilnika koji se odnose na Povjerenike/Službenike za zaštitu osobnih podataka.
Vanjski povjerenik/službenik za zaštitu osobnih podataka mora jamčiti voditelju obrade da ima stručna znanja, potrebne resurse i pouzdanost za provedbu tehničkih i organizacijskih mjera koje se, pri obradi osobnih podataka u funkciji izvršenja Ugovora, primjenjuju sukladno propisima iz područja zaštite osobnih podataka, Uredbe i ovoga Pravilnika, neposredno ili posredno putem vanjskih stručnih suradnika.
Evidencija aktivnosti obrade
Članak 21.
Voditelj obrade, kao i Izvršitelj obrade ukoliko on kao takav postoji, temeljem članka 30. Uredbe mora učiniti i voditi Evidenciju aktivnosti obrade gdje će iskazati slijedeće informacije:
ime i kontaktne podatke voditelja obrade
ime i kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka;
svrhe obrade;
opis kategorija ispitanika
opis kategorija osobnih podataka;
kategorije primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni,
predviđene rokove za brisanje različitih kategorija podataka;
opći opis tehničkih i organizacijskih sigurnosnih mjera iz članka 32. stavka 1. 2.
Evidencija iz prednjeg stavka ovog članka Pravilnika mora biti u pisanom obliku, uključujući elektronički oblik.
Obveze iz ovog članka Pravilnika primjenjuju se:
na pravnu osobu u kojoj je zaposleno više od 250 osoba,
ako će obrada koju provodi vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika,
ako obrada nije povremena i kada obrada uključuje posebne kategorije podataka iz članka 9. stavka 1. Uredbe ili
je riječ o osobnim podacima u vezi s kaznenim osudama i kažnjivi
Za vođenje evidencije obrade osobnih podataka osoba ovlaštena na zastupanje voditelja obrade će imenovati odgovornu osobu.
Procjene učinka na privatnost
Članak 22.
Voditelj obrade u slučaju ispunjenja uvjeta određenih Uredbom kojeg obvezuje izraditi procjenu učinka na privatnost prilikom obrade osobnih podataka posebnih kategorija kao i gdje je utvrdio da osobni podaci mogu prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, izraditi će predmetnu procjenu
U slučaju novih vrsta obrade koje bi putem novih tehnologija i uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, mogle prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade prije obrade obvezan je obaviti procjenu učinka predviđenih postupaka obrade na zaštitu osobnih podataka.
Prilikom procjene učinka na privatnost voditelj obrade je dužan zatražiti savjet od službenika za zaštitu osobnih podataka.
Pohrana i čuvanje osobnih podataka
Članak 23.
Voditelj obrade u odnosu na način i pohranu arhivske građe i vremenu njenog čuvanja uređuje sukladno zakonskim propisima i općim aktom kojem su obuhvaćeni osobni podaci ispitanika u odnosu na utvrđenje načina i vremena njihova pohranjivanja i čuvanja, tehničkim mjerama zaštite, kao i prostorijama i opremi gdje i kako se čuvaju.
Evidencija zaposlenika počinje se voditi na dan zasnivanja radnog odnosa, a prestaje se voditi na dan prestanka radnog odnosa. Osobni podaci o zaposlenicima predstavljaju dokumentaciju trajne vrijednosti koja se čuva temeljem zakonskih propisa i općih akata voditelja obrade.
Evidenciju od članovima izvršnih i predstavničkih tijela počinje se voditi na dan njihova imenovanja, a prestaje se voditi na dan prestanka njihova mandata. Ovi osobni podaci predstavljaju dokumentaciju trajne vrijednosti koja se čuva temeljem zakonskih propisa i općih akata voditelja obrade.
Evidencija o građanima i vanjskim suradnicima vodi se od trenutka podnošenja zahtjeva ili od trenutka sklapanja ugovora, a prestaje se voditi ostvarenjem svrhe za koju su podaci prikupljeni. Podaci se čuvaju temeljem zakonskih propisa i općih akata voditelja obrade.
Davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima
Članak 24.
Osobni podaci koje prikuplja i obrađuje Voditelj obrade daju se na korištenje na temelju pisanog zahtjeva drugim korisnicima ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti takvog korisnika.
Prije davanja osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima Voditelj obrade će o tome obavijestiti ispitanika (usmeno, elektronskim putem).
O osobnim podacima koji su dani na korištenje drugom korisniku, o drugom korisniku i o svrsi za koju su dani podaci vodi se posebna evidencija.
Odgovornost osobe koja prikuplja i obrađuje osobne podatke
Članak 25.
Stručno i administrativno osoblje Voditelja obrade koje prikuplja i obrađuje osobne podataka (imenovanih i određenih od Voditelja obrade) dužno je:
postupati u skladu s Uredbom, ovim Pravilnikom i ostalim aktima i odlukama koje se odnose na osobne podatke ispitanika,
poduzeti sve mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne da bi se osobni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja, od nedopuštenog pristupa ili nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zlouporabe,
koji propust čini osobito tešku povredu radne obveze zbog koje se može izreći izvanredni otkaz radnog odnosa prema osobi počinitelju.
Navedene osobe dužne su potpisati Izjavu o povjerljivosti kojom će se obvezati:
da će čuvati povjerljivost svih osobnih podataka na kojima ima pravo i ovlast pristupa a koji se nalaze u zbirkama osobnih podataka
da će osobne podatke koristiti isključivo u točno određenu (propisanu) svrhu
da će se s osobnim podacima služiti onoliko vremena koliko je to nužno za ostvarenje svrhe za koju su uzeti te ih neću dalje obrađivati u neku drugu svrhu
da osobne podatke na kojima imam pravo i ovlast pristupa neće dostavljati/davati na korištenje niti na bilo koji drugi način učiniti dostupnima trećim (neovlaštenim) osobama, te
da će povjerljivost osobnih podataka čuvati i nakon prestanka ovlasti pristupa osobnim podacima.
Ostale odredbe
Članak 26.
Za pitanja koja nisu navedena ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018) od 9. svibnja 2018.godine i ostali pozitivni zakonski propisi RH koji uređuju provedbu Uredbe ili se odnose na osobne podatke.
Članak 27.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objave na oglasnoj ploči.
Klasa: 021-01/18-02/11
Ur.broj: 2163/01-02-18-05
Pula, 09.10.2018.
Predsjednik Upravnog vijeća Valter Boljunčić |
Temeljem odredbi Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018) od 9. svibnja 2018.godine i odredbi Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te temeljem članka 16., točka 1. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula, na svojoj sjednici 243-59/2018 održanoj 09.10.2018. godine, donijelo je
PRAVILNIK O KORIŠTENJU SUSTAVA VIDEO-NADZORA
Članak 1.
Video nadzor u smislu odredbi ovog Pravilnika odnosi se na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane temeljenih na odredbama Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018), u nastavnom tekstu Zakon i odredbi Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, u nastavnom tekstu Uredba.
Članak 2.
Ovim Pravilnikom o korištenju sustava video nadzora uređuju se i definira:
svrha i opseg osobnih podataka koji se prikupljaju,
način i vrijeme čuvanja te
uporaba snimljenih podataka u svrhu smanjenja rizika i povećanja zaštite i sigurnosti osoba koji se nađu u prostorima voditelja obrade a osobito kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa .
Prilikom prikupljanja, pohranjivanja, čuvanja i korištenja podataka prikupljenih video nadzorom Voditelj obrade je dužan zaštititi podatke sukladno Uredbi i Zakonu o zaštiti osobnih podataka, te podzakonskim propisima.
Članak 3.
Sustav video nadzora provodi se isključivo u svrhu zaštite:
osoba koje se nađu u službenim i ostalim prostorima, ( kontrola ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora),
imovine,
s ciljem smanjenja izloženosti zaposlenika i imovine riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa, oštećenja, uništenja, i sl..
Sustav video nadzora (obrada podataka putem video nadzora) ne smije biti u suprotnosti niti prevladavati nad interesima ispitanika.
Snimke koje su snimljene sustavom vide nadzora mogu se isključivo koristiti za navedeno u stavku 1. ovoga članka.
Sustav video nadzora provodi se isključivo u svrhu zaštite:
smanjenja rizika i povećanja zaštite i sigurnosti zaposlenika i ostalih osoba koji se nađu u prostorima voditelja obrade a osobito kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i ostalih prostora. te radi smanjenja izloženosti zaposlenika i ostalih ljudi riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa,
života i zdravlja ljudi i imovine na javnim mjestima, s ciljem smanjenja izloženosti ljudi i imovine riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa, oštećenja, uništenja, uspostavljanja javnog reda i mira i sl..
Članak 4.
Video-nadzorom pokriveni su prostori i javne površine koji se odnose na:
Video nadzorom:
su pokriveni prostori koji se odnose na:
Riječki gat,međunarodni granični prijelaz i operativna obala
Obala Veslača operativna obala
Kolodvorska obala operativna obala
Obala Uljanik operativna obala
Obala Arena operativna obala
Gat Čađavica Molo Carbone operativna obala
Bunarina komunalni dio luke
se ne smije zahvatiti u okolni javni prostor,
ne smiju biti obuhvaćeni radni prostori za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje.
Članak 5.
Praćenje javnih površina putem video nadzora dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo:
– ako je propisano zakonom,
– ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili
– radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
Odredbe ovoga članka ne isključuju primjenu članka 35. Opće uredbe o zaštiti podataka na sustavno praćenje javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
Članak 6.
Snimljeni podaci snimaju se i čuvaju najduže trideset dana od dana nastanka, a nakon navedenog roka snimke se trajno brišu, osim ako je zakonom ili drugim pozitivnim zakonskim propisom propisan duži rok čuvanja ili ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku.
U slučaju opravdane potrebe, a u svrhu dokazivanja može u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti da se podaci čuvaju duže od vremena navedenog u prethodnom stavku ovoga članka.
Snimke kojima se dokazuje povreda svrhe nadzora pohranit će se na čuvanje na godinu dana od dana pohranjivanja zapisa sve dok za njima postoji potreba.
Članak 7.
Voditelj obrade dužan je označiti da je objekt odnosno u njemu pojedina prostorija, te vanjska površina objekta pod video nadzorom.
Oznaka s obavijesti mora biti istaknuta na vidnom mjestu, vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja, odnosno pri ulasku u nadzirani prostor.
Obavijest iz prethodnog stavka ovog članka Pravilnika treba sadržavati sve relevantne informacije skladu odredbi članka 13. Uredbe, a posebno jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju slijedeće informacije:
da je prostor pod video nadzorom,
podatke o voditelju obrade,
kontakt podatke putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.
Podaci o osobama prikupljene sustavom tehničke zaštite izvan njihove zakonske namjene se ne smiju koristiti.
Uvid u snimke (pristup osobnim podacima prikupljenih putem video nadzora) dopušten je samo odgovornim osobama Voditelja obrade i osobama od njega posebno imenovanih, koje osobe ne smiju koristiti snimke suprotno utvrđenoj svrsi iz članka 2. ovog Pravilnika.
Članak 8.
Voditelj obrade mora uspostaviti automatizirani sustav zapisa za evidentiranje pristupa snimkama video nadzora koji će sadržavati:
vrijeme i mjesto pristupa,
oznaku osoba koje su izvršile pristup podacima prikupljenih putem video nadzora.
Članak 9.
Sustav video nadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba.
Pristup podacima iz stavka 1. ovoga članka, imaju nadležna državna tijela u okviru obavljanja poslova iz svojeg zakonom utvrđenog djelokruga.
Članak 10.
Obrada osobnih podataka zaposlenika putem sustava video nadzora može se provoditi samo uz svrhu i uvjete utvrđene posebnom odlukom Voditelja obrade vodeći računa o tome jesu li ispunjeni i uvjeti utvrđeni propisima koji reguliraju zaštitu na radu i ako su zaposlenici bili pojedinačno unaprijed obaviješteni o takvoj mjeri i ako je poslodavac informirao zaposlenike prije donošenja odluke o postavljanju sustava video nadzora.
Članak 11.
Voditelj obrade može pratiti javne površine putem video nadzora samo ukoliko je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
Odredbe prethodnog stavka ovog članka ne isključuju primjenu članka 35. Uredbe koji se odnosi na sustavno praćenje javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči
Klasa: 021-01/18-02/11
Ur.broj: 2163/01-02-18-06
Pula, 09.10.2018.
Predsjednik Upravnog vijeća Valter Boljunčić |
OSTALI PRAVILNICI
STATUT
Statutom se pobliže uređuje obavljanje djelatnosti, unutrašnje ustrojstvo, ovlast i način odlučivanja, imenovanje Ravnatelja te sredstva za obavljanje poslova, financijsko poslovanje, poslovna tajna, javnost rada, donošenje općih akata i druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti Lučke uprave Pula, sukladno Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i Odlukom o osnivanju Lučke uprave Pula.
Na temelju članka 76. stavka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama («Narodne novine» br. 158/03), Upravno vijeće Lučke uprave Pula na svojoj sjednici održanoj 27.04.2004. godine, donijelo je
S T A T U T
LUČKE UPRAVE PULA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim statutom pobliže se uređuje obavljanje djelatnosti, unutarnje ustrojstvo, ovlast i način odlučivanja tijela Lučke uprave, imenovanje ravnatelja, te sredstva za obavljanje poslova, financijsko poslovanje, poslovna tajna, javnost rada, donošenje općih akata, te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti Lučke uprave Pula (u daljnjem tekstu: Lučka uprava), sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i Odlukom o osnivanjuLučke uprave Pula.
Članak 2.
Lučka uprava je neprofitna pravna osoba s pravima i obvezama utvrđenim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (u daljnjem tekstu: Zakon) i Odlukom o osnivanju Lučke uprave Pula (u daljnjem tekstu: Odluka o osnivanju).
Članak 3.
Osnivač Lučke uprave je Istarska županija, a prava i obveze osnivača sukladno Zakonuobavlja Županijska skupština.
Članak 4.
Na sve što nije uređeno propisima iz članka 2. ovog statuta, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama i ovaj statut.
Članak 5.
Lučka uprava ima dvojezični naziv, pod kojim obavlja svoje poslove, posluje i sudjeluje u pravnom prometu.Naziv Lučke uprave glasi: LUČKA UPRAVA PULA –AUTORITÀ PORTUALE –POLA (u daljnjem tekstu: Lučka uprava).
Članak 6.
Naziv Lučke uprave morabiti istaknut na zgradi Lučke uprave u kojoj je njeno sjedište, te na drugim poslovnim prostorijama u kojima obavlja djelatnosti.
Članak 7.
Sjedište Lučke uprave je u Puli, ulica Riva broj 2.
Članak 8.
O promjeni naziva i sjedišta Lučke uprave odlučuje Županijska skupština.
Članak 9.
Lučka uprava ima pečat okruglog oblika, promjera 30 mm, koji sadrži dvojezični naziv i znak Lučke uprave. Lučka uprava ima štambilj četvrtastog oblika, veličine 70×25 mm, koji sadrži naziv Lučke uprave i prostor za upisivanje evidencijskog broja i datuma primitka spisa. Štambilj se koristi za svakodnevno poslovanje Lučke uprave. Svaki pečat i štambilj ima redni broj.
Članak 10.
Lučka uprava ima svoj znak. Grafički prikaz znaka Lučke uprave sastavni je dio Statuta.Drugačiji znak Lučke uprave određuje se posebnim aktom Upravnog vijeća uz suglasnost Županijskog Poglavarstva.
Članak 11.
Lučku upravu zastupa i predstavlja ravnatelj.
Članak 12.
Rad Lučke uprave je javan.Javnost rada Lučke uprave ostvaruje se na način propisan ovim statutom i drugim propisima.II. DJELATNOST LUČKE UPRAVE
Članak 13.
Lučka uprava osnovana je radi upravljanja, gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su utvrđene Odlukom o osnivanju Lučke uprave.Lučka uprava obavlja djelatnosti utvrđene Zakonom, i to:
1. briga o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje;
2. gradnja i održavanje lučke podgradnje, koja se financira iz proračuna osnivača lučke uprave,
3. stručni nadzor nad gradnjom, održavanjem, upravljanjem i zaštitom lučkog područja (lučke podgradnje i nadgradnje),
4. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnost plovidbe,
5. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugihgospodarskih subjekata;
6. usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području,
7. donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima koji uređuju slobodne zone,
8. smještaj i čuvanje stranih plovila,
9. prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu,
10. usluge opskrbe plovila,
11. drugi poslovi utvrđeni zakonom.
III. UNUTARNJE USTROJSTVO
Članak 14.
Unutarnje ustrojstvo Lučke uprave uređuje se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i razvrstaju radnih mjesta (sistematizacija). Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i potreban broj stručno-tehničkog osoblja potrebnoga za obavljanje djelatnosti Lučke uprave.Pravilnik iz stavka 1. ovog članka donosi Upravno vijeće uz suglasnost župana.
IV. TIJELA LUČKE UPRAVE
1. Upravno vijeće
Članak 15.
Lučkom upravom upravlja Upravno vijeće, koje čini predsjednik i četiri člana.Broj članova,sastav, imenovanje, trajanje mandata i raspuštanje Upravnog vijeća propisani su Zakonom.
Članak 16.
Upravno vijeće ima slijedeće ovlasti:
1. donosi godišnji program rada i razvoja luke koji obuhvaća i financijski plan luke, na prijedlog ravnatelja uz suglasnost županai nadležnog ministarstva;
2. odobrava financijski izvještaj o radu i izvještaje o izvršenju godišnjeg programa rada i razvoja luke i dostavlja putem nadležnog upravnog tijela županu;
3. donosi odluke o provođenju osnovnih smjernica lučke poslovne politike;
4. donosi odluku o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesije i odlučuje o davanju koncesija sukladno odredbama Zakona;
5. donosi lučke tarife;
6. odlučuje o opsegu i organizaciji stručno-tehničkih službi;
7. odlučuje o imenovanju i opozivu ravnatelja;
8. odlučuje o zaključenju ugovora o zapošljavanju i visini naknade ravnatelja i stručno-tehničkog osoblja uz suglasnost župana;
9. odlučuje o visini naknade predsjednika i članova upravnog vijeća uz suglasnost Županijske skupština,
10. donosi statut lučke uprave uz suglasnost Županijske skupština;
11. donosi akte kojima se utvrđuje red u luci i uvjeti korištenja luka;
12. raspisuje natječaj za izbor ravnatelja i imenuje ga;
13. utvrđuje lučke uzance;
14. donosi odluke kojima se usklađuje rad ovlaštenika koncesija na lučkom području;
15. određuje cjenik (tarife) za pojedine vrste usluga koje korisnicima luke pružaju trgovačka društva koja su dobila koncesiju za obavljanje lučkih djelatnosti (u daljnjem tekstu: ovlaštenik koncesije), te za korištenje novoizgrađene lučke podgradnje i nadgradnje koju ovlaštenici daju drugima na korištenje;
16. odlučuje o uzimanju zajmova, prodaji i kupnjistvari i prava samostalno, vrijednosti pojedinačnog posla ili ugovora do 300.000,00 kuna za robe i usluge te 500.000,00 kn za radove,a iznad tih iznosa uzsuglasnost Županijske skupštine;
17. donosi opće i druge akte Lučke uprave, osim onih za koje je ovim statutom utvrđeno da ih donosi ravnatelj;
18. raspravlja i odlučuje o izvješćima ravnatelja o stanju u lukama (o obavljanju i ustrojstvu lučkih djelatnosti, lučkim kapacitetima, stanju lučke podgradnje i nadgradnje, upravljanju lučkimpodručjem i dr.);
19. daje suglasnost ravnatelju, u okviru svojih ovlasti, pri stjecanju i opterećenju nekretnina;
20. daje Županijskom Poglavarstvu prijedloge i mišljenja u svezi s obavljanjem lučkih djelatnosti;
21. zaključuje kolektivne ugovore;
22. donosi poslovnik o svom radu;
23. odlučuje i o drugim pitanjima utvrđenim ovim statutom, kao i o pitanjima utvrđenim Zakonom i drugim propisima.
Članak 17.
Rad Upravnog vijeća vodi predsjednik Upravnog vijeća.U slučaju spriječenosti predsjednika, rad Upravnog vijeća vodi član kojeg ovlasti predsjednik Upravnog vijeća.
Članak 18.
Sjednicu Upravnog vijeća saziva predsjednik po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Prijedlog za sazivanje sjednice Upravnog vijeća mogu dati župan, ravnatelj, te najmanje tri člana Upravnog vijeća, uz obrazloženi prijedlog dnevnog reda. Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka, predsjednik je dužan sazvati bez odgađanja sjednicu Upravnog vijeća. Upravno vijeće može osnivati privremena ili stalna radna tijela za stručnu obradu i praćenje pojedinih zadataka iz svoje nadležnosti.
Članak 19.
Upravno vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Upravnog vijeća. Na sjednici Upravnog vijeća vodi se zapisnik.
Članak 20.
Upravno vijeće odgovorno je za svoj rad Županijskoj skupštini.
Članak 21.
Predsjednik Upravnog vijeća:
- saziva i vodi sjednice Upravnog vijeća,
- potpisuje odluke, opće i druge akte koje donosi Upravno vijeće,
- predstavlja Upravno vijeće,
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom ili drugim propisima.
Članak 22.
Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu za rad u Upravnom vijeću.Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu putnih i drugih troškova radi dolaska na sjednicu Upravnog vijeća.
2. Ravnatelj
Članak 23.
Ravnatelj organizira i vodi poslovanje Lučke uprave.Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i poslovanje Lučke uprave. Ravnatelj je za svoj rad odgovoran Upravnom vijeću i Županijskom Poglavarstvu.
Članak 24.
Ravnatelj predlaže Upravnom vijeću Lučke uprave ustroj, potreban broj i sastav stručno-tehničkog osoblja.Ravnatelj i stručno-tehničko osoblje sklapaju ugovor o radu s Upravnim vijećem lučke uprave.
Članak 25.
Ravnatelj organizira, vodi rad i poslovanje lučke uprave i ima sljedeća prava i obveze:
1.poduzimanje svih potrebnih mjera radi pripreme za rad Upravnog vijeća i za provedbu akata i odluka Upravnog vijeća;
2.redovito izvješćivanje Upravnog vijeća o stanju u luci, lučkim kapacitetima, stanju podgradnje i nadgradnje kao i obavljanju djelatnosti pod koncesijom;
3.priprema godišnji program rada i razvoja luke i financijski plan luke;
4.predstavljanje i zastupanje lučke uprave;
5.obavljanje svih drugih poslova vezanih uz rad lučke uprave;
6.izbor stručno-tehničkog osoblja;
7.donosi odluke kojima se usklađuje rad svih koncesionara na lučkom području.
Članak 26.
Osim prava i obveza propisanih Zakonom i drugim propisima, ravnatelj ima slijedećeovlasti:
1. predlaže Upravnom vijeću donošenje općih i drugih akata iz njegove ovlasti;
2. izvršava odluke Upravnog vijeća;
3. donosi akte koji nisu u ovlasti Upravnog vijeća, u skladu s ovim statutom;
4. zaključuje ugovore o radu sa zaposlenicima u Lučkoj upravikoje ne zaključuje Upravno vijeće, te odlučuje o pravima i obvezama tih zaposlenika iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom, sukladno sa zakonom;
5. donosi odluku o prodaji ili kupnjistvari ili prava do 70.000,00 kuna pojedinačne vrijednosti stvari ili prava;
6. sudjeluje u radu Upravnog vijeća bez prava odlučivanja;
7. obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom, drugim propisima, ovim statutom i drugim općim aktima Lučke uprave.
Članak 27.
Ravnatelj ne može bez posebne ovlasti Upravnog vijeća sa Lučkom upravom zaključivati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime, a za račun drugih osoba ili u ime i za račun drugih osoba.
Članak 28.
Na osnovi javnog natječaja, na prijedlog natječajne komisije, a uz suglasnost nadležnog ministra, ravnatelja lučkeuprave imenuje Upravno vijeće lučke uprave na vrijeme od četiri godine.Ista osoba može se ponovno imenovati za ravnatelja.Za ravnatelja može biti imenovana osoba:koja ima najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim ili sličnim poslovima,koja ima VII ili VI stupanj obrazovanja,koja poznaje dva svjetska jezika,koja predloži najpovoljnija temeljna načela ustrojstva Lučke uprave i program rada za razdoblje od četiri godine,i protiv koje se ne vodi kazneni postupak.
Članak 29.
Natječaj za imenovanje ravnatelja provodi natječajno povjerenstvo koje čini predsjednik i dva člana.Natječajno povjerenstvo imenuje Upravno vijeće.
Članak 30.
Na natječaj za imenovanje ravnatelja, prijave kandidata primaju se u roku 15 dana od dana objave natječaja.O rezultatu natječaja kandidati se obavještavaju u roku 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.
Članak 31.
Natječajno povjerenstvo je dužno u roku od tri dana od zaključenja natječaja obaviti otvaranje prijava i zapisnikom utvrditi broj prijava. Natječajno povjerenstvo na temelju pristiglih prijava na natječaj, dostavlja Upravnom vijeću, uz mišljenje, sve prijave koje ispunjavaju uvjete iz natječaja u roku od sedam dana.
Članak 32.
Upravno vijeće dužno je u roku utvrđenom u članku 30. stavku 2. ovog statuta donijeti odluku o izboru i imenovanju ravnatelja i obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o rezultatu natječaja i dati mu pouku o pravu da pregleda natječajni materijal.
Članak 33.
Protiv odluke Upravnog vijeća o izboru i imenovanju ravnatelja, svaki prijavljeni kandidat ima pravo u roku 15 dana od dana primitka obavijesti podnijeti tužbu sudu nadležnom za radne sporove.Tužbom iz stavka 1. ovog članka može se pobijati odluka o izboru i imenovanju ravnatelja zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.
Članak 34.
Izbor o raspisanom natječaju ne mora se izvršiti.Ako se na raspisani natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj se ponavlja. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja, Upravno vijeće imenovat će privremenog ravnatelja, najduže do godinu dana.
Članak 35.
Upravno vijeće može razriješiti ravnatelja i prije isteka vremena na koje je imenovan.
Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja:
1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radu;
2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi,dovode do prestanka ugovora o radu;
3. ako ravnatelj ne postupa po propisima i općim aktima Lučke uprave ili neosnovano ne izvršava odluke tijela Lučke uprave, odnosno postupa protivno njima;
4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Lučkoj upravi veću štetu ili ako zanemaruje, te nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale, ili mogu nastati, veće smetnje u obavljanju poslova Lučke uprave. Upravno vijeće dužno je prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelja, pružiti mogućnost ravnatelju da se izjasni o razlozima razrješenja. Protiv odluke o razrješenju, ravnatelj koji se razrješuje ima pravo u roku 30 dana od dana primitka odluke podnijeti tužbu sudu nadležnom za radne sporove.
Članak 36.
U slučaju razrješenja ravnatelja, Upravno vijeće će u roku 15 dana imenovati privremenog ravnatelja i u roku trideset dana od imenovanja privremenog ravnatelja, raspisati natječaj za ravnatelja.
V. SREDSTVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTII IMOVINA LUČKE UPRAVE
Članak 37.
Sredstva za obavljanje djelatnosti Lučke uprave osiguravaju se iz:
1. lučkih pristojbi,
2. naknada od koncesija dodijeljenih sukladno Zakonu i drugim propisima kojima se uređuju koncesije na lučkom području,
3. sredstava proračuna osnivača,
4. ostalih prihoda.
Članak 38.
Sredstvima iz proračuna osnivača Lučke uprave može se isključivo financirati gradnja i održavanje lučke podgradnje. Ostala sredstva iz članka 37. ovog statuta pripadaju u cijelosti Lučkoj upravi na čijem se području ubiru i namijenjena su za:
1. izgradnju i održavanje lučke nadgradnje i podgradnje,
2. opremanje luke opremom za zaštitu mora od onečišćenja s brodova,
3. održavanje dubine u luci i na sidrištu luke,
4. troškove poslovanja Lučke uprave.
Članak 39.
Imovinu Lučke uprave čine sredstva pribavljena od osnivača, te prihodi iz članka 37. ovog Statuta.
VI. FINANCIJSKO POSLOVANJE
Članak 40.
Sredstva potrebna za rad Lučke uprave utvrđuju se godišnjim financijskim planom.Godišnji financijski plan donosi se zajedno s godišnjim programom rada i razvoja luke. Program i plan iz stavka 2. ovoga članka sadrže pojedinačno planirane zadaće i potrebna financijska sredstva za njihovo izvršavanje.
Članak 41.
Ravnatelj je dužan podnijeti prijedlog nacrta akata iz članka 40. stavka 2. ovoga Statuta, do 01.rujna tekuće godine za narednu godinu.
Članak 42.
Godišnji program rada i razvoja luke i financijski plan Upravno vijeće dužno je donijeti do 31. prosinca tekuće godine za narednu godinu.Ako Upravno vijeće ne donese godišnji financijski plan u roku iz stavka 1. ovoga članka, donijet će odluku o privremenom financiranju Lučke uprave i to najduže za razdoblje od tri mjeseca.
Članak 43.
Za izvršenje godišnjeg financijskog plana odgovorno je Upravno vijeće i ravnatelj.Naredbodavac za izvršenje financijskog plana je ravnatelj.
Članak 44.
Lučka uprava ima žiro-račune preko kojihobavlja svoje redovno poslovanje.
Članak 45.
Na financijsko poslovanje Lučke uprave primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacija.
VII. POSLOVNA TAJNA
Članak 46.
Poslovnom tajnom smatraju se osobito:
1. akti ili podaci koje Upravno vijeće ili ravnatelj proglase poslovnom tajnom;
2. mjere i način postupanja u izvanrednim okolnostima ako im nije utvrđen drugi stupanj povjerljivosti;
3. plan fizičko-tehničke zaštite.Lučka uprava može posebnom odlukom utvrditi koji su drugi akti i podaci poslovna tajna, te urediti i ostala pitanja u svezi s poslovnom tajnom.
Članak 47.
Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici Lučke uprave, koji na bilo koji način saznaju za ispravu i podatak koji je utvrđen kao poslovna tajna.Zaposlenik koji se ne pridržava odredaba ovoga statuta o poslovnoj tajni, čini povredu ugovora o radu.
Članak 48.
O čuvanju poslovne tajne neposredno skrbi ravnatelj.
VIII. JAVNOST RADA
Članak 49.
Rad Lučke uprave je javan. Lučka uprava je dužna pravodobno i istinito obavještavati javnost o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana sukladno Zakonu i ovom Statutu. Javnost rada Lučke uprave osigurava se dostupnošću informacija o radu i poslovanju sredstvima javnoga priopćavanja.
Članak 50.
O javnosti rada skrbi Upravno vijeće i ravnatelj, svaki u okviru svojih ovlasti.
IX. OPĆI AKTI LUČKE UPRAVE
Članak 51.
Opći akti Lučke uprave jesu statut, pravilnici, odluke, poslovnik i drugi akti koje u okviru svojih ovlasti donose tijela Lučke uprave.
Članak 52.
Upravno vijeće Lučke uprave donosi slijedeće opće akte:
1. Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i razvrstaju radnih mjesta (sistematizacija);
2. Pravilnik o radu;
3. Pravilnik o plaćama i materijalnim pravima zaposlenika;
4. Pravilnik o materijalnim troškovima;
5. Ostali opći akti propisani Zakonom, drugim propisima i ovim statutom. Opći akti iz stavka 1. točka 1., 2., 3. i 4. donose se uz prethodnu suglasnost župana.
Članak 53.
Opći akti Lučke uprave moraju biti u suglasnosti sa Zakonom i ovim statutom.
Članak 54.
Izmjene i dopune statuta i drugih općih akata donose se na način i po postupku za njihovo donošenje.
Članak 55.
Upravno vijeće daje tumačenje odredbi općih akata koje donosi, te upute za njihovu primjenu.
Članak 56.
Statut i drugi opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči Lučke uprave.
Članak 57.
Opći akti stupaju na snagu osmog dana nakon objavljivanja na oglasnoj ploči Lučke uprave, osim ako iz osobitih razloga općim aktom nije drugačije određeno.
Članak 58.
Upravno vijeće dužno je u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga statuta donijeti pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i razvrstaju radnih mjesta (sistematizacija). Ostali opći akti donijet će se u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog statuta.
Članak 59.
Ovaj statut donosi se uz suglasnost Županijske skupštine, a stupa na snagu osmog dana nakon objave na oglasnoj ploči Lučke uprave. Statut se objavljuje nakondavanja suglasnosti Županijske skupštine. Predsjednik Upravnog vijeća Peruško Anton Klasa: 021-01/12-02/06 Urbroj: 2163/01-02-11-10 Pula, 31.05.2012. godine Objavljen dana:19.10.2012. Stupio na snagu:27.10.2012.
Izmjene i dopune Statuta donesene su na sjednici UV 12.02.2008. godine.Poglavarstvo IŽ dalo je suglasnost na izmjene Statuta na sjednici 18.03.2008. godine. Objavljen dana:19.03.2008. Stupio na snagu:27.03.2008. Izmjene i dopune Statuta donesene su na sjednici UV 03.11.2008. godine. Poglavarstvo IŽ dalo je suglasnost na izmjene Statuta na sjednici 23.12.2008. godine. Objavljen dana:07.01.2009. Stupio na snagu:15.01.2009. Odluka o izmjeni Statuta donijeta je na sjednici Upravnog vijeća, 02. lipnja 2010. godine. Župan Istarske županije donio je 06. srpnja 2010. ZAKLJUČAK kojim se daje suglasnost na izmjenu Statuta Lučke uprave Pula. Objavljen dana:23.07.2010. Stupio na snagu:01.08.2010. Odluka o izmjeni Statuta donijeta je na sjednici Upravnog vijeća, 31. svibnja 2012. godine. Županijska skupština Istarske županije donijela je 24. rujna 2012. ODLUKU o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća o izmjenama i dopunama Statuta Lučke uprave Pula. Objavljen dana:19.10.2012. Stupio na snagu:27.10.2012.
Znak Lučke uprave:

Na temelju članka 76. stavka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), i članka 54. Statuta Lučke uprave PulaUpravno vijećeLučke uprave Pula, na svojoj sjednici održanoj 31.05.2012. godine, donijelo je
O D L U K U o izmjenama i dopunama Statuta Lučke uprave Pula
Članak 1.
U članku 13. stavak 2. Statuta Lučke uprave Pulaiza točke 7. dodaju se nove točke 8., 9. i 10. koje glase:” 8. smještaj i čuvanje stranih plovila,9. prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu,10. usluge opskrbe plovila,“Dosadašnja točka 8. postaje točka 11.
Članak 2.
U članku 3. stavku 1., članku 8. stavku 1.,članku 10. stavku 3., članku 16. točki 9., 10. i 16., članku 20. stavku 1. i članku 59. stavku 1. i 2., riječi: “Županijsko poglavarstvo” u odgovarajućem rodu i padežu zamjenjuju se riječima: „županijska skupština” u odgovarajućem rodu i padežu.
Članak 3.
U članku 14. stavku 3., članku 16. točki 1., 2. i 8., članku 18. stavak 1. i članku 52. stavku 2., riječi: “Županijsko poglavarstvo” u odgovarajućem rodu i padežu zamjenjuju se riječima: „župan“ u odgovarajućem rodu i padežu.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom davanja suglasnosti Skupštine Istarske županije.
Predsjednik Upravnog vijeća Anton Peruško Klasa: 021-01/12-02/06Urbroj: 2163/01-02-11-10Pula, 31.05.2012. godine
odlukA O OSNIVANJU LUČKE UPRAVE PULA I IZMJENAMA ISTE
OSTALI DOKUMENTI
Temeljem članka 13. stavak 9. točka 1. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ broj 90/11), javni naručitelj LUČKA UPRAVA PULA daje slijedeću
O B A V I J E S T
I
Ne postoje gospodarski subjekti s kojima je Lučka uprava Pula, kao naručitelj, u sukobu interesa u smislu članka 13. Zakona o javnoj nabavi.
II
Sukladno zakonskoj obvezi, ova obavijest objavljuje se na internetskim stranicama
javnog naručitelja.
Klasa: 022-01/11-01/02
Urbroj: 2163/01-01-11-01
Pula, 02.05.2012.
Ravnatelj
Donald de Gravisi