DOKUMENTI I AKTI
DOKUMENTI, ODLUKE
PRAVILNICI
PRAVILNICI O RUKOVANJU OPASNIM TVARIMA i posebnim mjerama
Temeljem članka 52. točke 5. Statuta Lučke uprave Pula i čl. 176. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama („Narodne novine” 51/05: 127/10; 34/13; 88/13; 79/15 i 53/16) a u svezi s člankom 15. istog Pravilnika, Upravno vijeće Lučke uprave Pula dana _________2017. godine donijelo je:
PRAVILNIK
O ODREĐIVANJU KLASE I KOLIČINE OPASNIH TVARI KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI, ODNOSNO S KOJIMA BROD MOŽE UPLOVITI I MJESTA NA KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI OPASNIM TVARIMA NA LUČKOM PODRUČJU POD UPRAVLJANJEM LUČKE UPRAVE PULA
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se klase i količine opasnih tvari kojima se može rukovati u lukama, odnosno s kojima brod može uploviti u luku, te mjesta u lukama na kojima se može rukovati opasnim tvarima na lučkom području pod upravljanjem Lučke uprave Pula (u daljnjem tekstu: Pravilnik)
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju značenja:
Lučka uprava Pula je pravna osoba koja upravlja slijedećim lukama otvorenim za javni promet: Peroj, Fažana, Pula, Bunarina, Banjole, Polje, Runke, Medulin, Ližnjan, Krnica
Ministarstvo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture;
ovlaštenik koncesije je pravna ili fizička osoba koja je temeljem ugovora o koncesiji ovlaštena obavljati gospodarsku djelatnost rukovanja opasnim tvarima u luci;
vozilo je svako kopneno prijevozno sredstvo uključujući i posebno vozilo za rukovanje opasnim tvarima na brodu;
stručna osoba je osoba koja je stručno osposobljena za rukovanje opasnim tvarima i koja je kao takva određena od pravne osobe registrirana za djelatnost rukovanja opasnim tvarima i posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za rad s opasnim teretima;
benzinska postaja je koljenasti gat za opskrbu plovila gorivom na lučkom području luke Pula.
Članak 3.
Ovlaštenici koncesije i korisnici lučkog područja, ako na bilo koji način rukuju opasnim tvarima iz članka 7. ovog Pravilnika, dužni su postupati u skladu sa:
Pravilnikom o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama („Narodne novine” broj 51/05: 127/10; 34/13; 88/13; 79/15 i 53/16) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima),
– Pravilnikom o redu u luci i uvjetima korištenja luke Pula
Međunarodnim pomorskim kodeksom o opasnom teretu (IMDG Code) s Dodatkom, Međunarodnim uputama za sigurnost na tankerima za ulja i terminalima (International Safety Guide for Oil Tankers and Terminals),
Uputama (IMDG Code, IMSBC Code, MFAG i EMS) koje opisuju sve bitne postupke za prijevoz i nezgode u svezi tereta kojim se rukuje, i njima propisana sredstva prve pomoći,
Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja mora s brodova 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978 (u daljnjem tekstu: (MARPOL 73/78),
Međunarodnim kodeksom za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju iz 1971. i 1983. godine (IBC Code 1971, 1983),
Međunarodnim pomorskim kodeksom za krute rasute terete IMSBC Code, 2008), Međunarodnim kodeksom za sigurno ukrcavanje i iskrcavanje brodova za prijevoz rasutih tereta (BLU Code, 1998)
Uredbom (EZ) broj 1013/2016 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada.
Članak 4.
Lučka uprava Pula dužna je upoznati sve korisnike lučkog područja s odredbama ovog Pravilnika.
Članak 5.
Nadzor nad provedbom odredbi iz ovog Pravilnika koje primjenjuju korisnici lučkog područja i ovlaštenici koncesija obavljaju ovlaštene stručne osobe Lučke uprave Pula, inspektori Lučke kapetanije Pula i drugih nadležnih tijela.
II. KLASE OPASNIH TVARI KAKO SU DEFINIRANE IMDG CODOM
Članak 6.
Opasne tvari prema IMDG Code su svrstane u sljedeće klase:
Klasa 1. eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima krute su i tekuće kemijske tvari koje imaju svojstvo da pod pogodnim vanjskim djelovanjem (udar, trenje ili toplina), eksplozivnim kemijskim razlaganjem oslobađaju plinove i energiju u obliku topline;
Klasa 2. stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi tvari su koje imaju kritičnu temperaturu nižu od 50 stupnjeva Celzija ili na 50 stupnjeva Celzija i tlak pare viši od 300 kPa (3 bara);
Klasa 3. zapaljive tekućine su tekućine ili smjese tekućina koje na temperaturi od 50 stupnjeva Celzija imaju tlak pare niži od 300 kPa (3 bara), a plamište niže od 100 stupnjeva Celzija;
Klasa 4.1. zapaljive krute tvari jesu one koje se, kada su u suhom stanju mogu zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom (sumpor, celuloid, nitroceluloza, crveni fosfor dr.) ali nisu sklone samozapaljenju;
Klasa 4.2. samozapaljive tvari su tvari koje se pale u dodiru s zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari (bijeli i žuti fosfor, cinkovi alkili, otpaci, nitrocelulozni filmovi, sirovi pamuk, rabljene krpe i drugo);
Klasa 4.3. tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom su one tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove koji se pale u dodiru s plamenom i iskrom (natrij, kalcij, kalcijev karbid, alkalni salicidi i dr.);
Klasa 5.1. oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pri tom mogu uzrokovati vatru (kloriti, perklorati, amonijnitrati, vodena otopina vodikova peroksida, peroksid alkalnih metala i njihove smjese i dr.);
Klasa 5.2. organski peroksidi organske su tvari s višim stupnjem oksidacije koje mogu izazvati štetne posljedice za zdravlje ili život ljudi ili oštećenje materijalnih dobara, a manje su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzena u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno trenje;
Klasa 6.1. otrovi su tvari sintetičkog, biološkog ili prirodnog porijekla i preparati proizvedeni od tih tvari, koji uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili štetno djelovati na životnu okolinu;
Klasa 6.2. zagađujuće i infektivne tvari su one koje šire neugodan miris ili sadrže mikroorganizme ili njihove toksine za koje se zna da mogu izazvati zarazne bolesti ljudi i životinja (svježa nesoljena ili usoljena koža, otpaci, iznutrice, žlijezde, fekalije i dr.);
Klasa 7. radioaktivne tvari su one čija specifična aktivnost premašuje 74 bekerela (0,002 mikrokirija) po gramu;
Klasa 8. korozivne (nagrizajuće) su one tvari koje u dodiru s drugim tvarima i živim organizmima izazivaju njihovo oštećenje ili uništenje (sulfatna kiselina, nitratna kiselina, brom, mravlja kiselina, natrijev hidroksid i dr.).
Klasa 9. ostale opasne tvari i predmeti tvari su koje za vrijeme prijevoza predstavljaju opasnost za sudionike prometa, pučanstvo i okoliš, a ne mogu se svrstati u klase od 1 do 8 (azbest, suhi led, magnetni materijali i si.).
Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari i otpad ako imaju svojstva tih tvari.
III. KLASE I KOLIČINE OPASNIH TVARI S KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI NA LUČKOM PODRUČJU
Članak 7.
Klase i količine opasnih tvari s kojima se može rukovati u luci, odnosno s kojima brod može uploviti u luku su:
KLASA NAZIV KOLIČINE
Klasa 1 eksplozivi 200 tona
Klasa 2 plinovi pod tlakom,ukapljeni
ili otopljeni pod tlakom 200 tona
Klasa 3 zapaljive tekućine 2500 tona
Klasa 4.1 zapaljive krute tvari 10000 tona
Klasa 4.2 tvari podložne samozapaljenju 10000 tona
Klasa 4.3 tvari koje u dodiru s vodom
razvijaju zapaljive plinove 200 tona
Klasa 5.1 oksidirajuće tvari 5000 tona
Klasa 5.2 organski peroksidi 200 tona
Klasa 6.1 otrovne tvari 500 tona
Klasa 6.2 zagađujuće i infektivne tvari 300 tona
Klasa 7 radioaktivne tvari – brutto 10 tona
Klasa 8 korozivne 1000 tona
Zabranjeno je uskladištavanje opasnih tvari u luci, već se tim tvarima može rukovati samo u direktnoj manipulaciji.
IV. MJESTA NA LUČKOM PODRUČJU NA KOJIMA SE MOŽE RUKOVATI OPASNIM TVARIMA
Članak 8.
Mjesto rukovanja svim opasnim tvarima iz članka 7. ovog Pravilnika na području pod upravljanjem Lučke uprave Pula jest gat Čađavica (Molo carbone).
Članak 9.
Mjesta rukovanja opasnim tvarima Klase 3., odnosno samo pogonskim gorivom plovila i dizelskim gorivom, na području pod upravljanjem Lučke uprave Pula jesu :
luka Pula – gat Čađavica (Molo carbone) za opskrbu brodova pogonskim gorivom;
luka Pula – koljenasti gat (benzinska postaja) opskrba ploviila pogonskim gorivom;
luka Pula – servisni plato- južna i jugozapadna obala za obskrbu pogonskim gorivom brodova u linijskom prijevozu putnika
luka Fažana – do rampe, na korijenu lukobrana, iza kućice za potrebe opskrbe JUNP Brijuni;
Sastavni dio ovog Pravilnika su dijagrami i karte s točno označenim mjestima za rukovanje opasnim tvarima na lučkom području Lučke uprave Pula.
Članak 10.
Temeljem članka 4. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, Lučka uprava Pula donijela je Pravilnik kojim se određuju posebne sigurnosne, zaštitne i druge mjere kod rukovanja opasnim tvarima na lučkom području Lučke uprave Pula.
Lučka uprava Pula dužna je sve koncesionare i korisnike luka koji rukuju opasnim tvarima upoznati s odredbama Pravilnika iz stavka 1.ovog članka.
Članak 11.
Ovaj Pravilnik donosi Lučka uprava Pula uz suglasnost Ministarstva nadležnog za pomorstvo, Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, Ministarstva nadležnog za zdravstvo i Ministarstva nadležnog za okoliš.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku za njegovo donošenje.
Članak 12.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o određivanju klase i količine opasnih tvari kojima se može rukovati u luci, odnosno s kojima brod može ući u luku i mjesta u luci Pula na kojima će se rukovati takvim tvarima od 17.02.2006.
Članak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Lučke uprave Pula.
Objavljen dana: __________________2017. god.
Stupio na snagu dana: _____________________2017. god.
________________________
M.P.
Temeljem članka 4. u svezi članka 176. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama («Narodne novine» broj 51/05.), te temeljem članka 52. točka 5. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula na svojoj 01/06. sjednici održanoj 08.02.2006.g. donijelo je
PRAVILNIK O MJERAMA KOJE MORAJU PODUZETI LUČKA UPRAVA PULA I KORISNICI KONCESIJE DA BI MOGLI RUKOVATI OPASNIM TVARIMA NA LUČKOM PODRUČJU LUKE PULA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju mjere koje moraju poduzeti Lučka uprava Pula i korisnik koncesije da bi korisnik koncesije mogao pristupiti rukovanju s opasnim tvarima.
Članak 2.
Opasnim tvarima u smislu ovog Pravilnika se smatra svaka tvar koja je zbog njenih posebnih osobina kao takva određena Zakonom o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» broj 97/93.), odredbama Međunarodne konvencije za zaštitu ljudskog života na moru (Solas 1974.) i Kodeksom opasnih tvari Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Članak 3.
Rukovanje opasnim tvarima obuhvaća: ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj iz brod ili vozila, smještaj opasnih tvari na brodu iako se njima ne manipulira već su u tranzitu, uskladištenje, podizanje iz skladišta i prijevoz opasnih tvari na području luke.
Opasne tvari se dijele na:
Klasa 1. – eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima krute su i tekuće kemijske tvari koje imaju svojstvo da, pod pogodnim vanjskim djelovanjem (udar, trenje ili toplina), eksplozivnim kemijskim razlaganjem oslobađaju plinove i energiju u obliku topline;
Klasa 2. – stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi, tvari su koje imaju kritičnu temperaturu nižu od 50 stupnjeva Celzija ili na 50 stupnjeva Celzija i tlak pare viši od 300 kPa (3 bara);
Klasa 3. – zapaljive tekućine su tekućine ili smjese tekućina koje na temperaturi od 50 stupnjeva Celzija imaju tlak pare niži od 300 kPa (3 bara), a plamište niže od 100 stupnjeva Celzija;
Klasa 4.1 – zapaljive krute tvari jesu one koje se, kada su u suhom stanju mogu zapaliti u dodiru s plamenim ili iskrom (sumpor, celuloid, nitroceluloza, crveni fosfor i dr.) ali nisu sklone samozapaljenju;
Klase 4.2 – samozapaljive tvari su tvari koje se pale u dodiru sa zrakom ili vodom bez posredovanja drugih tvari (bijeli i žuti fosfor, cinkovi alkili, otpaci, nitrocelulozni filmovi, sirovi pamuk, rabljene krpe i drugo);
Klasa 4.3 – tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom su one tvari koje u dodiru s vodom razvijaju plinove koji se pale u odiru s plamenom i iskrom (natrij, kalcij, kalcijev karbid, alkalni salicidi i dr.);
Klasa 5.1 – oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pri tom mogu uzrokovati vatru (kloriti, perklorati, vodena otopina vodikova peroksida, peroksid alkalnih metala i njihove smjese i dr.);
Klasa 5.2 – organski peroksidi organske su tvari s višim stupnjem oksidacije koje mogu izazvati štetne posljedice za zdravlje ili život ljudi i oštećenje materijalnih dobara, a manje su osjetljive na eksploziju od dinitrobenzena u dodiru s plamenom ili na udar, odnosno trenje;
Klasa 6.1 – otrovi su tvari sintetičkog, biološkog ili prirodnog porijekla i preparati proizvedeni od tih tvari, koji uneseni u organizam ili u dodiru s organizmom mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili štetno djelovati na životnu okolinu;
Klasa 6.2 – zagađujuće i infektivne tvari su one koje šire neugodan miris ili sadrže mikroorganizme ili njihove toksine za koje se zna da mogu izazvati zarazne bolesti ljudi i životinja (svježa nesoljena ili usoljena koža, otpaci, iznutrice, žlijezde, fekalije i dr.);
Klasa 7 – radioaktivne tvari su one tvari čija specifična aktivnost premašuje 74 bekerela (0,002 mikrokirija) po gramu;
Klasa 8. – korozivne (nagrizajuće) su one tvari koje u dodiru s drugim tvarima i živim organizmima izazivaju njihovo oštećenje ili uništenje (sulfatna kiselina, nitratna kiselina, brom, mravlja kiselina, natrijev hidroksid i dr.).
Klasa 9. – ostale opasne tvari i predmeti tvari su koje za vrijeme prijevoza predstavljaju opasnost za sudionike prometa, pučanstvo i okoliš, a ne mogu se svrstati u klase od 1 do 8 (azbest, suhi led, magnetni materijali i sl.).
Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari i otpadi ako imaju svojstva tih tvari.
Članak 4.
Lučka uprava će pribaviti potrebne suglasnosti za rukovanje opasnim tvarima na lučkom području od nadležnih državnih tijela kako je to propisano člancima 15. i 53. Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama («Narodne novine» broj 51/05.), člankom 83. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama («Narodne novine» broj 158/03) i člankom 20. Zakona o prijevozu opasnih tvari («Narodne novine» broj 97/93).
Članak 5.
Ovlaštenici koncesije i korisnici zone ako na bilo koji način rukuju opasnim tvarima iz članka 3. ovog Pravilnika na lučkom području, dužni su poduzeti slijedeće:
Napraviti interni akt kojim će odrediti posebne sigurnosne zaštitne i druge mjere, način i opseg primjene općih i posebnih propisa koji se odnose na proizvodnju, promet, korištenje i skladištenje te uništavanje opasnih tvari;
Aktom iz točke 1. ovog članka odrediti svoju službu koja će trajno obavljati nadzor nad provođenjem utvrđenih sigurnosnih odnosno zaštitnih i drugih mjera, kao i način obavještavanja nadležnih tijela i određenih službi u slučaju opasnosti;
Organizirati poslove rukovanja opasnim tvarima na propisani način;
Članak 6.
Nadzor nad odredbama ovog Pravilnika obavljat će služba nadzora rukovanja opasnim tvarima Lučke uprave Pula.
Članak 7.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika donose se na način i po postupku za njegovo donošenje.
Članak 8.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči Lučke uprave Pula.
PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA
Barbić Vladimir, dipl.oecc.
Objavljen dana 09.02.2006.
Stupio na snagu. 17.02.2006.
Potvrđuje ravnatelj
PRAVILNICI O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA
Temeljem odredbi Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018) od 9. svibnja 2018.godine (dalje u tekstu: Zakon) i odredbi Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (dalje u tekstu: Uredba), te temeljem članka 16., točka 1. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula, na svojoj sjednici 243-59/2018 održanoj 09.10.2018. godine, donijelo je
PRAVILNIK O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se
zaštita pojedinca-fizičkih osoba u svezi s obradom njegovih osobnih podataka (u daljnjem tekstu: ispitanik) u odnosu na prikupljanje, obradu, korištenje i čuvanje osobnih podataka,
obveze Lučka uprava Pula kao Voditelja obrade (u daljnjem testu: voditelj obrade),
prava ispitanika, te
provedba organizacijskih, kadrovskih i tehničkih mjera zaštite osobnih podataka,
a sve s ciljem osiguravanja provedbe Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Značenje pojmova bitnih u odnosu na odrednice ovoga pravilnika u odnosu na Uredbu
Članak 2.
„Osobni podaci“ su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Osobni podatak je ime, adresa, e-mail adresa, IP i MAC adresa, GPS lokacija, RFID tagovi i kolačići na web stranicama, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, OIB, biometrijski podaci (otisak prsta, snimka šarenice oka), genetski podaci, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, podaci o plaći, podaci o kreditnom zaduženju, podaci o računima u banci, podaci o zdravlju, seksualnoj orijentaciji, glas i bilo koji drugi podaci povezani sa stvarnom osobom, tj. vlasnikom osobnog podatka koji se mogu upotrijebiti za direktno ili indirektno identificiranje točno te osobe.
„Obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
„Voditelj obrade” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka;
„Izvršitelj obrade” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade;
„Primatelj” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo kojem se otkrivaju osobni podaci, neovisno o tome je li on treća strana;
„Treća strana” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje nije ispitanik, voditelj obrade, izvršitelj obrade ni osobe koje su ovlaštene za obradu osobnih podataka pod izravnom nadležnošću voditelja obrade ili izvršitelja obrade;
„Privola” ispitanika znači svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose;
“Sustav pohrane” znači svaki strukturirani skup osobnih podataka dostupnih prema posebnim kriterijima, bilo da su centralizirani, decentralizirani ili raspršeni na funkcionalnoj ili zemljopisnoj osnovi
“Povreda osobnih podataka” znači kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani
„Osoba koja se može identificirati“ je osoba čiji se identitet može utvrditi (izravno ili neizravno) posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
„Posebna kategorija osobnih podataka“ odnosi se na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku.
Članak 3.
Voditelj obrade:
obrađuje osobne podatke ispitanika na način da su točni, potpuni i ažurni u svim evidencijama u kojima su podaci pohranjeni, neovisno o njihovu obliku vođenja.
osobne podatke ispitanika:
prikuplja samo
– u svrhu sa kojom je ispitanik upoznat, koja je navedena prilikom njegovog prikupljanja, i
– u svrhu izvršavanja svojih zakonskih i ostalih obveza u skladu sa svojom djelatnošću
b) obrađuje samo u svrhu za koju su podaci prikupljeni, odnosno u svrhu koja se podudara sa svrhom njenog prikupljanja.
koristi osobne podatke ispitanika samo u vremenu koje je nužno za ostvarenje određene svrhe, osim ako posebnim zakonom nije određeno duže razdoblje te se protekom vremena istog moraju brisati, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno,
mora osigurati tehničke mjere zaštite osobnih podataka,
mora osigurati čuvanje i arhiviranje osobnih podataka na način i u vremenu u skladu s posebnim zakonskim propisima i internim aktima koji određuju vrijeme čuvanja osobnih podataka, njihova brisanja ili uništavanja, te prostore i uvjete njihova arhiviranja.
Članak 4.
Voditelj obrade može na temelju ugovora, a koji mora biti u pisanom obliku, pojedine poslove u svezi s obradom osobnih podataka u okvirima svojeg djelokruga posla povjeriti njihovu obradu drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi (izvršitelju obrade).
Poslovi u svezi s obradom osobnih podataka mogu se povjeriti samo izvršitelju obrade koji je registriran za obavljanje takve djelatnosti i koji osigurava dovoljna jamstva u pogledu ostvarivanja odgovarajućih mjera zaštite osobnih podataka, odnosno klasificiranih podataka ukoliko ispunjava uvjete utvrđene posebnim propisima koji uređuju područje informacijske sigurnosti.
Članak 5.
Voditelj obrade svojom odlukom imenuje odgovornu osobu i njenu zamjenu u svakom pojedinom djelu obrade koji je naveden u prethodnom članku ovog Pravilnika, a koja će odgovarati voditelju obrade za postupanje djelatnika unutar odjela obrade sukladno odredbama ovog Pravilnika i koje će biti odgovorne za komunikaciju i pružanje informacija službeniku za zaštitu osobnih podataka.
Članak 6.
Osobni podaci koje voditelj obrade prikuplja i obrađuje, a gdje neka druga fizička ili pravna osoba može imati ili ima pristup takvim osobnim podacima temeljem Ugovora, takav poslovni odnos mora se urediti posebnim odredbama Ugovora u skladu sa Uredbom u dijelu koji se odnosi na njihovu tajnost, zaštitu probojnosti s uključenim mjerama zaštite.
Članak 7.
Voditelj obrade sakuplja osobne podatke koji se odnose na:
zaposlenike, djeca i bračni drug zaposlenika,
članovi upravnog vijeća
vanjske suradnike,
korisnike osnovne djelatnosti,
poslovni klijenti,
ugovorne korisnike.
Pravna osnova i svrhe obrade osobnih podataka
Sve vrste vaših osobnih podataka obrađuju se u sljedeće svrhe i temeljem:
Zakonskih obveza
Vaše osobne podatke obrađujemo u skladu s važećim propisima (npr. Zakona o radu, Pravilnika o Evidenciji radnika itd.), kao i radi obavještavanja i prijava koja smo dužni vršiti prema važećim propisima. (npr. prijava na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje itd)
Realizacija ugovora osobne podatke obrađujemo u svrhu realizacije ugovora i ispunjenja ugovornih obveza koje smo ugovorili,.
Privole kontaktiranja za vrijeme trajanja radnog odnosa, poslovnih i drugih odnosa
Legitimnog interesa Voditelja obrade
Svi osobni podaci koriste se isključivo u svrhe radi koje su prikupljeni i za koje je dana privola.
Sve vrste vaših osobnih podataka obrađuju isključivo radi turističke promocije na Internet stranicama voditelja obrade.
Prikupljeni podaci neće se ni na koji način učiniti dostupnim trećim osobama, osim u zakonom propisanu svrhu.
Članak 8.
Voditelj obrade dužan je postupati u odnosu na osobne podatke u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima ( zakoni, pravilnici, kolektivni i ostali obvezujući ugovori, uredbe, i sl. ) kojima se uređuje prikupljanje, obrada i čuvanje osobnih podataka ispitanika.
Članak 9.
U slučajevima kada se osobni podaci ne prikupljaju temeljem važećih zakonskih propisa ili ugovora, voditelj obrade će prilikom prikupljanja osobnih podataka pribaviti privolu od ispitanika za prikupljanje i obradu osobnih podataka.
U slučaju ako voditelj obrade podatke obrađuje temeljem legitimnog interesa u smislu Uredbe, tada je voditelj obrade dužan obaviti test ravnoteže kako bi opravdao legitimni interes.
Članak 10.
Prilikom prvog kontakta sa ispitanikom osobe koje prikupljaju podatke osobne od ispitanika u ime i za račun voditelja obrade dužne su mu predati:
Izjavu o zaštiti osobnih podataka ili
drugi dokument koji opisuje i upoznaje ispitanika sa njegovim pravima, te u slučaju ako je za obradu pojedinog osobnog podatka potreba privola dužni su prije obrade osobnog podataka istu ishoditi, a prema obrascu privole.
Nakon što je ispitaniku predana izjava o zaštiti osobnih podataka i predana privola, potvrde o primitku Izjave o zaštiti osobnih podataka i potvrde o privoli biti će predane neposredno nadređenoj osobi ili drugoj osobi koju ona odredi na kraju radnog dana radi evidencije u središnjem sustavu dobivenih obrazaca privole i arhiviranja istih.
Privole će se čuvati za vrijeme dok se čuvaju i osobni podaci na koje se ona odnosi, te će se nakon prestanka potrebe za njihovo čuvanje uništiti fizički uz sastavljanje zapisnika o uništenju od strane odgovorne osobe i/ili će se vratiti ispitaniku, sve u skladu s odlukom voditelja obrade.
U slučaju ako ispitanik izjavi da mu nije jasno pojedina pravo ili traži dodatna pojašnjenja, osoba koja prikuplja podatke u ime i za račun voditelja obrade dužna mu ih je dati.
Članak 11.
Ako voditelj obrade nije primio osobne podatke od ispitanika, prilikom prve komunikacije djelatnici odnosno osobe koje kontaktiraju ispitanika u ime voditelja obrade moraju pružiti ispitaniku slijedeće informacije:
identitet i kontaktne podatke voditelja obrade i predstavnika voditelja obrade, te kontakt podatke službenika za zaštitu osobnih podataka,
svrhu obrade kojoj su namijenjeni osobni podaci kao i pravnu osnovu obrade,
kategoriju osobnih podataka koji se obrađuju,
kategorije primatelja,
ako postoji, namjeru o prijenosu podataka u treću zemlju ili međunarodnu organizaciju,
razdoblje pohranjivanja, odnosno kriterije za utvrđivanja razdoblja,
ako se obrada temelji na legitimnim interesima informirati ispitanika o legitimnom interesu voditelja obrade,
postojanje prava na pristup osobnim podacima i ispravak ili brisanje osobnih podataka ili ograničavanje obrade koji se odnose na ispitanika i prava na ulaganje prigovora na obradu te prava na prenosivost podataka,
pravo na povlačenje privole,
pravo na podnošenja prigovora nadležnom tijelu,
izvor osobnih podataka,
informaciju da li postoji automatizirana obrada osobnih podataka.
Članak 12.
Prilikom obrade osobnih podataka, Voditelj obrade dužan je voditi računa osobito o slijedećim rokovima i obavezama:
Kada se obrada temelji na privoli ispitanika, Voditelj obrade dužan je pribaviti privolu za obradu osobnih podataka te mora u svakom trenutku moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih podataka,
Voditelj obrade dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od mjesec dana dostaviti ispitaniku sve informacije u vezi obrade njegovih osobnih podataka, a na koje ima pravo sukladno Općoj uredbi. U slučaju složenosti i većeg broja zahtjeva taj se rok može produžiti za dodatna dva mjeseca, a u kojem slučaju je potrebno izvijestiti ispitanika o toj činjenici u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva sa obrazloženjem za produženje roka,
U slučajevima da informacije nisu dobivene od ispitanika, Voditelj obrade dužan je odmah kod prve komunikacije sa ispitanikom, a najkasnije u roku od mjesec dana od dobivanja osobnih podataka, pružiti ispitaniku informaciju o obradi njegovih osobnih podataka sukladno odredbama Opće uredbe,
Voditelj obrade dužan je obavijestiti ispitanika o pravu na prigovor prilikom prve komunikacije sa ispitanikom,
U slučaju povrede osobnih podataka, Voditelj obrade dužan je izvijestiti nadzorno tijelo bez odgode, a najkasnije u roku od 72 sata od saznanja za nastalu povredu. U slučaju kašnjenja izvješćivanja, potrebno je dostaviti nadzornom tijelu i razloge kašnjenja,
U slučaju povrede osobnih podataka koje će prema procijeni Voditelja obrade vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca, Voditelj obrade dužan je o istome bez odgode obavijestiti ispitanika,
Kada je vjerojatno da će neka vrsta obrade prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika, Voditelj obrade je dužan provesti procjenu učinka na zaštitu podataka prije početka obrade podataka,
U slučajevima kada se temeljem provedene procjene učinka na zaštitu podataka utvrdilo da bi obrada bez donošenja dodatnih mjera zaštite za ublažavanje rizika dovela do visokog rizika za prava i slobode pojedinca, Voditelj obrade dužan je prije obrade savjetovati se sa nadzornim tijelom,
Voditelj obrade dužan je sve osobne podatke brisati (ili anonimizirati) prestankom svrhe u koju su prikupljeni, povlačenjem privole ispitanika, odnosno prestankom ugovornog odnosa i svim ostalim slučajevima sukladno Općoj uredbi, a najkasnije po isteku svih zakonskih obveza povezanih s čuvanjem osobnih podataka, osim u slučaju da je pokrenut postupak prisilne naplate neplaćenih potraživanja ili ako je uložen prigovor na proizvod ili uslugu u roku, sve do konačnog dovršetka postupka po prigovoru u skladu s važećim propisima,
U slučajevima kada je na zahtjev ispitanika izvršena dopuna, izmjena ili brisanje osobnih podataka, o izvršenom ispravku potrebno je izvijestiti osobu na koju se osobni podaci odnose i primatelje osobnih podataka i to u roku od 30 dana od ispravka.
Članak 13.
Zahtjevi ispitanika kojima ispitanik traži od voditelja obrade neko od svojih prava iz Uredbe moraju biti u pisanom obliku.
Na zahtjeve ispitanika voditelj obrade je dužan odgovoriti u što kraćem roku, ali najdulje u roku od mjesec dana od dana primitka zahtjeva.
Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je utvrditi identitet osobe koja podnosi zahtjev uvidom u osobnu iskaznicu, ili uvidom u putovnicu.
Nije moguće postupanje po zahtjevu prije nesumnjivog utvrđivanja identiteta ispitanika.
Voditelj obrade ne smije prenijeti osobi niti jedan osobni podatak prije nego što se utvrdi identitet.
Tehničke mjere zaštite
Članak 14.
Voditelj obrade dužan je voditi računa da pristup osobnim podacima imaju samo ovlaštene osobe i to najmanje na način:
da redovito mijenja lozinke koje služe za otključavanje računala, i to najmanje jednom u tri mjeseca,
da se lozinke za otključavanje kompjutera čuvaju na siguran način i da pristup istima imaju samo osobe koje zaduži Voditelj obrade odlukom,
da lozinke po broju znakova i kompleksnosti osiguraju što veću razinu zaštite,
da se onemogući da se istekle lozinke ponovo koriste,
da postoji sustav koji će upozoriti voditelja obrade u slučaju neovlaštenog pristupa osobnim podacima,
da se nakon određenog broja pokušaja unošenja netočne lozinke računalo automatski zaključa.
Članak 15.
Voditelj obrade je dužan osigurati zaštitu informatičkog sustava, i to na način da osigura da su informatička mreža i sistemi zaštićeni od:
požara,
poplave,
gubitka napajanja,
neovlaštenog pristupa,
da se koriste antivirusne zaštite,
enkripcija i
pseudonimizacija podataka kada je moguće kao i druge odgovarajuće mjere kojima će se osigurati što veća razna informacijske sigurnosti.
Da bi se izbjegao neovlašteni pristup osobnim podacima, podaci u pisanom obliku čuvaju se u registratorima, u zaključanim ormarima, u sefovima, a podaci u računalu zaštićuju se dodjeljivanjem korisničkog imena i lozinke koja je poznata zaposlenicima koji obrađuju te podatke, te se radi daljnje sigurnosti i tajnosti pohranjuju na prenosive memorije i backup na serveru.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka
Članak 16.
Voditelj obrade će imenovati povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka može biti i osoba koja nije zaposlenik Voditelja obrade osobnih podataka.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka direktno odgovara odgovornoj osobi voditelja obrade i ne smije primati upute od drugih zaposlenika Voditelja obrade podataka i zadužen je za izravan kontakt sa nadležnim nadzornim tijelom.
Voditelj obrade je dužan javno objaviti kontakt podatke povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka na svojim web stranicama i na svaki drugi prikladan način.
Članak 17.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka treba imati vještine i stručnost koje podrazumijevaju:
stručnost u pogledu nacionalnih i europskih zakona i praksi u području zaštite osobnih podataka, uključujući dubinsko razumijevanje Uredbe,
aktivno razumijevanje u provođenju postupaka obrade,
razumijevanje informacijskih tehnologija i sigurnosti osobnih podataka,
poznavanje sustava poslovne i radne organizacije voditelja obrade,
sposobnost promicanja kulture zaštite osobnih podataka unutar djelatnosti voditelja obrade.
Članak 18.
Ovisno o prirodi postupaka obrade te djelatnosti i veličini voditelja obrade povjereniku/službeniku za zaštitu podataka potrebno je pružiti sljedeće:
aktivnu potporu višeg rukovodstva funkciji povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka,
dostatno vrijeme kako bi povjerenik/službenik za zaštitu osobnih podataka ispunio svoje dužnosti,
primjerenu potporu u pogledu financijskih sredstava, infrastrukture (prostori, objekti, oprema) i prema potrebi osoblja,
službenu obavijest o imenovanju povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka upućenu svim osobama,
pristup ostalim službama u okviru organizacije kako bi službenik za zaštitu osobnih podataka mogao primiti nužnu potporu, doprinose ili informacije od tih službi,
kontinuirano osposobljavanje.
Članak 19.
Voditelj obrade ne smije:
povjereniku/službeniku za zaštitu osobnih podataka davati upute za izvršavanje zadaća,
povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka razriješiti dužnosti ili kazniti zbog izvršavanja zadaća,
postojati sukob interesa u odnosu na ostale moguće zadatke i dužnosti.
Povjerenik/Službenik za zaštitu osobnih podataka ne smije biti:
zakonski zastupnik Voditelja obrade,
osoba koji prikuplja i obrađuje osobne podatke,
voditelj odjela za marketing, javnost,
voditelj ljudskih resursa
voditelj odjela za informacijsku tehnologiju
ili bilo koja druga osoba koja je pozicionirana u višem rukovodstvu ali i osoba koja na svojem položaju utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka.
Imenovanje vanjskog povjerenika/službenika za zaštitu osobnih podataka
Članak 20.
Voditelj obrade za Povjerenika/Službenika za zaštitu osobnih podataka može odrediti i imenovati vanjsku fizičku ili pravnu osobu koja nije zaposlena kod Voditelja obrade temeljem Ugovora o izvršavanju poslova službenika za zaštitu osobnih podataka temeljenog na Uredbi i ovom Pravilniku, posebice uvažavajući odredbe prethodnih članka ovoga Pravilnika koji se odnose na Povjerenike/Službenike za zaštitu osobnih podataka.
Vanjski povjerenik/službenik za zaštitu osobnih podataka mora jamčiti voditelju obrade da ima stručna znanja, potrebne resurse i pouzdanost za provedbu tehničkih i organizacijskih mjera koje se, pri obradi osobnih podataka u funkciji izvršenja Ugovora, primjenjuju sukladno propisima iz područja zaštite osobnih podataka, Uredbe i ovoga Pravilnika, neposredno ili posredno putem vanjskih stručnih suradnika.
Evidencija aktivnosti obrade
Članak 21.
Voditelj obrade, kao i Izvršitelj obrade ukoliko on kao takav postoji, temeljem članka 30. Uredbe mora učiniti i voditi Evidenciju aktivnosti obrade gdje će iskazati slijedeće informacije:
ime i kontaktne podatke voditelja obrade
ime i kontaktne podatke službenika za zaštitu podataka;
svrhe obrade;
opis kategorija ispitanika
opis kategorija osobnih podataka;
kategorije primatelja kojima su osobni podaci otkriveni ili će im biti otkriveni,
predviđene rokove za brisanje različitih kategorija podataka;
opći opis tehničkih i organizacijskih sigurnosnih mjera iz članka 32. stavka 1. 2.
Evidencija iz prednjeg stavka ovog članka Pravilnika mora biti u pisanom obliku, uključujući elektronički oblik.
Obveze iz ovog članka Pravilnika primjenjuju se:
na pravnu osobu u kojoj je zaposleno više od 250 osoba,
ako će obrada koju provodi vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika,
ako obrada nije povremena i kada obrada uključuje posebne kategorije podataka iz članka 9. stavka 1. Uredbe ili
je riječ o osobnim podacima u vezi s kaznenim osudama i kažnjivi
Za vođenje evidencije obrade osobnih podataka osoba ovlaštena na zastupanje voditelja obrade će imenovati odgovornu osobu.
Procjene učinka na privatnost
Članak 22.
Voditelj obrade u slučaju ispunjenja uvjeta određenih Uredbom kojeg obvezuje izraditi procjenu učinka na privatnost prilikom obrade osobnih podataka posebnih kategorija kao i gdje je utvrdio da osobni podaci mogu prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, izraditi će predmetnu procjenu
U slučaju novih vrsta obrade koje bi putem novih tehnologija i uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, mogle prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca, voditelj obrade prije obrade obvezan je obaviti procjenu učinka predviđenih postupaka obrade na zaštitu osobnih podataka.
Prilikom procjene učinka na privatnost voditelj obrade je dužan zatražiti savjet od službenika za zaštitu osobnih podataka.
Pohrana i čuvanje osobnih podataka
Članak 23.
Voditelj obrade u odnosu na način i pohranu arhivske građe i vremenu njenog čuvanja uređuje sukladno zakonskim propisima i općim aktom kojem su obuhvaćeni osobni podaci ispitanika u odnosu na utvrđenje načina i vremena njihova pohranjivanja i čuvanja, tehničkim mjerama zaštite, kao i prostorijama i opremi gdje i kako se čuvaju.
Evidencija zaposlenika počinje se voditi na dan zasnivanja radnog odnosa, a prestaje se voditi na dan prestanka radnog odnosa. Osobni podaci o zaposlenicima predstavljaju dokumentaciju trajne vrijednosti koja se čuva temeljem zakonskih propisa i općih akata voditelja obrade.
Evidenciju od članovima izvršnih i predstavničkih tijela počinje se voditi na dan njihova imenovanja, a prestaje se voditi na dan prestanka njihova mandata. Ovi osobni podaci predstavljaju dokumentaciju trajne vrijednosti koja se čuva temeljem zakonskih propisa i općih akata voditelja obrade.
Evidencija o građanima i vanjskim suradnicima vodi se od trenutka podnošenja zahtjeva ili od trenutka sklapanja ugovora, a prestaje se voditi ostvarenjem svrhe za koju su podaci prikupljeni. Podaci se čuvaju temeljem zakonskih propisa i općih akata voditelja obrade.
Davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima
Članak 24.
Osobni podaci koje prikuplja i obrađuje Voditelj obrade daju se na korištenje na temelju pisanog zahtjeva drugim korisnicima ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti takvog korisnika.
Prije davanja osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima Voditelj obrade će o tome obavijestiti ispitanika (usmeno, elektronskim putem).
O osobnim podacima koji su dani na korištenje drugom korisniku, o drugom korisniku i o svrsi za koju su dani podaci vodi se posebna evidencija.
Odgovornost osobe koja prikuplja i obrađuje osobne podatke
Članak 25.
Stručno i administrativno osoblje Voditelja obrade koje prikuplja i obrađuje osobne podataka (imenovanih i određenih od Voditelja obrade) dužno je:
postupati u skladu s Uredbom, ovim Pravilnikom i ostalim aktima i odlukama koje se odnose na osobne podatke ispitanika,
poduzeti sve mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne da bi se osobni podaci zaštitili od slučajnog gubitka ili uništenja, od nedopuštenog pristupa ili nedopuštene promjene, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zlouporabe,
koji propust čini osobito tešku povredu radne obveze zbog koje se može izreći izvanredni otkaz radnog odnosa prema osobi počinitelju.
Navedene osobe dužne su potpisati Izjavu o povjerljivosti kojom će se obvezati:
da će čuvati povjerljivost svih osobnih podataka na kojima ima pravo i ovlast pristupa a koji se nalaze u zbirkama osobnih podataka
da će osobne podatke koristiti isključivo u točno određenu (propisanu) svrhu
da će se s osobnim podacima služiti onoliko vremena koliko je to nužno za ostvarenje svrhe za koju su uzeti te ih neću dalje obrađivati u neku drugu svrhu
da osobne podatke na kojima imam pravo i ovlast pristupa neće dostavljati/davati na korištenje niti na bilo koji drugi način učiniti dostupnima trećim (neovlaštenim) osobama, te
da će povjerljivost osobnih podataka čuvati i nakon prestanka ovlasti pristupa osobnim podacima.
Ostale odredbe
Članak 26.
Za pitanja koja nisu navedena ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018) od 9. svibnja 2018.godine i ostali pozitivni zakonski propisi RH koji uređuju provedbu Uredbe ili se odnose na osobne podatke.
Članak 27.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objave na oglasnoj ploči.
Klasa: 021-01/18-02/11
Ur.broj: 2163/01-02-18-05
Pula, 09.10.2018.
Predsjednik Upravnog vijeća Valter Boljunčić |
Temeljem odredbi Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018) od 9. svibnja 2018.godine i odredbi Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te temeljem članka 16., točka 1. Statuta Lučke uprave Pula, Upravno vijeće Lučke uprave Pula, na svojoj sjednici 243-59/2018 održanoj 09.10.2018. godine, donijelo je
PRAVILNIK O KORIŠTENJU SUSTAVA VIDEO-NADZORA
Članak 1.
Video nadzor u smislu odredbi ovog Pravilnika odnosi se na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane temeljenih na odredbama Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN broj 42/2018), u nastavnom tekstu Zakon i odredbi Uredbe (EU) broja 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od dana 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, u nastavnom tekstu Uredba.
Članak 2.
Ovim Pravilnikom o korištenju sustava video nadzora uređuju se i definira:
svrha i opseg osobnih podataka koji se prikupljaju,
način i vrijeme čuvanja te
uporaba snimljenih podataka u svrhu smanjenja rizika i povećanja zaštite i sigurnosti osoba koji se nađu u prostorima voditelja obrade a osobito kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa .
Prilikom prikupljanja, pohranjivanja, čuvanja i korištenja podataka prikupljenih video nadzorom Voditelj obrade je dužan zaštititi podatke sukladno Uredbi i Zakonu o zaštiti osobnih podataka, te podzakonskim propisima.
Članak 3.
Sustav video nadzora provodi se isključivo u svrhu zaštite:
osoba koje se nađu u službenim i ostalim prostorima, ( kontrola ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora),
imovine,
s ciljem smanjenja izloženosti zaposlenika i imovine riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa, oštećenja, uništenja, i sl..
Sustav video nadzora (obrada podataka putem video nadzora) ne smije biti u suprotnosti niti prevladavati nad interesima ispitanika.
Snimke koje su snimljene sustavom vide nadzora mogu se isključivo koristiti za navedeno u stavku 1. ovoga članka.
Sustav video nadzora provodi se isključivo u svrhu zaštite:
smanjenja rizika i povećanja zaštite i sigurnosti zaposlenika i ostalih osoba koji se nađu u prostorima voditelja obrade a osobito kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i ostalih prostora. te radi smanjenja izloženosti zaposlenika i ostalih ljudi riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa,
života i zdravlja ljudi i imovine na javnim mjestima, s ciljem smanjenja izloženosti ljudi i imovine riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa, oštećenja, uništenja, uspostavljanja javnog reda i mira i sl..
Članak 4.
Video-nadzorom pokriveni su prostori i javne površine koji se odnose na:
Video nadzorom:
su pokriveni prostori koji se odnose na:
Riječki gat,međunarodni granični prijelaz i operativna obala
Obala Veslača operativna obala
Kolodvorska obala operativna obala
Obala Uljanik operativna obala
Obala Arena operativna obala
Gat Čađavica Molo Carbone operativna obala
Bunarina komunalni dio luke
se ne smije zahvatiti u okolni javni prostor,
ne smiju biti obuhvaćeni radni prostori za odmor, osobnu higijenu i presvlačenje.
Članak 5.
Praćenje javnih površina putem video nadzora dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo:
– ako je propisano zakonom,
– ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili
– radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
Odredbe ovoga članka ne isključuju primjenu članka 35. Opće uredbe o zaštiti podataka na sustavno praćenje javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
Članak 6.
Snimljeni podaci snimaju se i čuvaju najduže trideset dana od dana nastanka, a nakon navedenog roka snimke se trajno brišu, osim ako je zakonom ili drugim pozitivnim zakonskim propisom propisan duži rok čuvanja ili ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku.
U slučaju opravdane potrebe, a u svrhu dokazivanja može u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti da se podaci čuvaju duže od vremena navedenog u prethodnom stavku ovoga članka.
Snimke kojima se dokazuje povreda svrhe nadzora pohranit će se na čuvanje na godinu dana od dana pohranjivanja zapisa sve dok za njima postoji potreba.
Članak 7.
Voditelj obrade dužan je označiti da je objekt odnosno u njemu pojedina prostorija, te vanjska površina objekta pod video nadzorom.
Oznaka s obavijesti mora biti istaknuta na vidnom mjestu, vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja, odnosno pri ulasku u nadzirani prostor.
Obavijest iz prethodnog stavka ovog članka Pravilnika treba sadržavati sve relevantne informacije skladu odredbi članka 13. Uredbe, a posebno jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju slijedeće informacije:
da je prostor pod video nadzorom,
podatke o voditelju obrade,
kontakt podatke putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava.
Podaci o osobama prikupljene sustavom tehničke zaštite izvan njihove zakonske namjene se ne smiju koristiti.
Uvid u snimke (pristup osobnim podacima prikupljenih putem video nadzora) dopušten je samo odgovornim osobama Voditelja obrade i osobama od njega posebno imenovanih, koje osobe ne smiju koristiti snimke suprotno utvrđenoj svrsi iz članka 2. ovog Pravilnika.
Članak 8.
Voditelj obrade mora uspostaviti automatizirani sustav zapisa za evidentiranje pristupa snimkama video nadzora koji će sadržavati:
vrijeme i mjesto pristupa,
oznaku osoba koje su izvršile pristup podacima prikupljenih putem video nadzora.
Članak 9.
Sustav video nadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba.
Pristup podacima iz stavka 1. ovoga članka, imaju nadležna državna tijela u okviru obavljanja poslova iz svojeg zakonom utvrđenog djelokruga.
Članak 10.
Obrada osobnih podataka zaposlenika putem sustava video nadzora može se provoditi samo uz svrhu i uvjete utvrđene posebnom odlukom Voditelja obrade vodeći računa o tome jesu li ispunjeni i uvjeti utvrđeni propisima koji reguliraju zaštitu na radu i ako su zaposlenici bili pojedinačno unaprijed obaviješteni o takvoj mjeri i ako je poslodavac informirao zaposlenike prije donošenja odluke o postavljanju sustava video nadzora.
Članak 11.
Voditelj obrade može pratiti javne površine putem video nadzora samo ukoliko je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
Odredbe prethodnog stavka ovog članka ne isključuju primjenu članka 35. Uredbe koji se odnosi na sustavno praćenje javno dostupnog područja u velikoj mjeri.
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči
Klasa: 021-01/18-02/11
Ur.broj: 2163/01-02-18-06
Pula, 09.10.2018.
Predsjednik Upravnog vijeća Valter Boljunčić |
PRAVILNIK O UNUTARNJEM USTROJU
odlukE O OSNIVANJU LUČKE UPRAVE PULA I IZMJENAMA ISTE
OSTALI DOKUMENTI
Temeljem članka 13. stavak 9. točka 1. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ broj 90/11), javni naručitelj LUČKA UPRAVA PULA daje slijedeću
O B A V I J E S T
I
Ne postoje gospodarski subjekti s kojima je Lučka uprava Pula, kao naručitelj, u sukobu interesa u smislu članka 13. Zakona o javnoj nabavi.
II
Sukladno zakonskoj obvezi, ova obavijest objavljuje se na internetskim stranicama
javnog naručitelja.
Klasa: 022-01/11-01/02
Urbroj: 2163/01-01-11-01
Pula, 02.05.2012.
Ravnatelj
Donald de Gravisi
